Crnogorska ekonomija je ove godine, prema procjeni Svjetske banke, zabilježila rast od 1,8 odsto BDP-a što je na nivou prosjeka regije, dok se naredne godine očekuje rast od 2,5 procenta.
Viši ekonomista Svjetske banke za Crnu Goru Sanja Madžarević Šujster kazala je da je rast izvoza uslovljen oporavkom u eurozoni, koji je inicirao rast tražnje za proizvodima iz jugoistočne Evrope. Ona je navela da je od rasta izvoza naročito profitirala Srbija zahvaljujući autoindustriji, te da je većim izvozom crnogorske struje nadomješten pad izvoza aluminijuma, „ali ne u potpunosti“.
-Rast izvoza uticao je na smanjenje spoljnotrgovinskog deficita i deficita tekućeg računa platnog bilansa. Međutim, izostao je rast privatne tražnje i investicija i u tim uslovima stopa inflacije je značajno usporena. Stopa nezaposlenosti sa prosjekom od 24 odsto na naivou regije ostaje prilično visoka, a poseban problem su visoke stope nezaposlenosti mladih i ljudi koji čekaju posao duže od dvije godine. Imajući u vidu da u državama koje su 2004. pristupile Evropskoj uniji, među kojima su Rumunija i Bugarska, stopa nezaposlenosti iznosi oko 10 odsto, ostaje još dosta prostora za napredak- navela je Madžarević Šujster.
Ona je precizirala da bi iduće godine sve zemlje regije trebalo da ostvare rast, osim Srbije. Projekcije banke se, kako je podvukla, slažu sa prognozama drugih međunarodnih finansijskih institucija.
-Ovi izgledi ostaju krhki, tim prije što je oporavak eurozone i dalje slab, svega 0,3 odsto i neće biti ubrzan zbog dužničke krize u pojedinim državama članicama- rekla je Madžarević Šujster.
Ključne preporuke Svjetske banke su nastavak fiskalne konsolidacije i jačanje stabilnosti finansijskog sistema kroz smanjenje udjela nenaplativih kredita.
-Crna Gora je uspjela da smanji udio nenaplativih kredita u sistemu sa 20 odsto na 16 procenata, ali je to i dalje visoka stopa. Zbog visokog udjela nenaplativih kredita je usporeno kreditiranje u svim državama regije izuzev Crne Gore. Podgorički model bi trebalo da omogući dodatni prostor za rast kreditiranja- naglasila je Madžarević Šujster.
Kako je dodala, javni dug regije je i dalje visok, napominjući da je nivo garancija najveći u Srbiji i Crnoj Gori.
-Sve zemlje regije imaju razvojne prioritete, a uštede su neophodne i zbog pregovaračkog procesa sa EU. Javni dug treba smjestiti u okvire Mastrihtskih kriterijuma i predlog budžeta za 2014. je koncipiran u tom smjeru. Crna Gora će morati da pristupi korekcijama i na prihodnoj i na rashodnoj strani budžeta. Udio javnih rashoda je visokih 45 procenata, a imamo primjere malih evropskih zemalja u kojima javni rashodi ne prelaze 30 odsto, tako da će Vlada morati da se fokusira na rashodnu stranu- poručila je Madžarović Šujster.
Dinamika zaduživanja će, kako je konstatovala, zavisiti od dinamike gradnje autoputa od Bara do granice sa Srbijom.
-Vjerujem da će se država zaduživati parcijalno, kako se bude granila koja dionica. Imamo primjer zemlje koja se odjednom zadužila za gradnju mreže autoputeva, a sad od putarine ne može da otplati dugove- zaključila je Madžarović Šujster.
foto: poslovni.hr
