On je u Skupštini, prilikom rasprave o Predlogu izmjena i dopuna Carinskog zakona čiji je cilj usaglašavanje sa novim evropskim direktivama, kazao da će Ministarstvo uraditi sve da kroz naplatu doprinese snaženju likvidnosti javnih finansija.
“Uprava carina je 1. jula objavila prvu listu carinskih dužnika, a prije oko 20 dana je to ponovila. Nastojaćemo u narednom periodu još ćešće i transparentinije da radimo na carinskom dugu”, rekao je Žugić.
Poslanika Socijalističke narodne partije (SNP) Aleksandra Damjanovića zanimalo je da li se razmišlja o tome da Poreska i Uprava carina budu samostalne državne uprave, a ne kao sada pod okriljem ministarstva.
“Ako već govorimo o potrebi da ta dva najvažnija segmenta naplate prihoda države moraju da imaju veću autonomiju mislim da treba jasno da se odredite oko ideje da Poreska i Uprava carina budu samostalne državne uprave”, rekao je Damjanović.
On smatra i da bi na zakon trebalo djelovati amandmanom koji bi u suštinskom smislu izbrisao mogućnost da se od carina oslobode slobodne carinske prodavnice.
“To bi značilo da mi njih ukinemo i da se sva roba kupuje tamo gdje Bog zapovijeda - u prodavnicama gdje će biti plaćen i porez na dodatu vrijednost (PDV) i akcize”, naveo je Damjanović.
Žugić je povodom prodavnica koje rade van režima carinjenja objasnio da je to predmet posebne pažnje Ministarstva koji je prije svega uzrokovan određenim nepravilnostiam u dijelu tog rada.
“Ukoliko se nastavi sa nepravilnostima Minstarstvo finansija koje daje licence javno poručuje da će licence i uzeti, jer nama nije potrebno generisnaje sive ekoonomije i u tom dijelu”, poručio je Žugić.
On je zaključio da Poreska i Uprava carina moraju jačati svoje kapacitete.
Mladen Bojanić iz Pozitivne Crne Gore pitao je zašto nije naplaćen carinski dug ako je naplativo 95 odsto i da li je to svjesno urađeno dok se ne usvoji zakon o otpisu kamata na carinske i poreske obaveze.
“Da li to ima veze sa Podgoričkim modelom? Da li postoje kompanije kojima će država otpisati carinski i poreski dug da bi one vratile kredite komercijalnim bankama”, pitao je Bojanić.
Ukupan carinski dug, prema podacima Uprave carina koji su objavljeni 17. novembra, iznosi oko 38,9 miliona eura, a najveći dužnici su Elektroprivreda, Montenegro Airlines, Kombinat aluminijuma (KAP), Vektra i Željeznička infrastruktura (ŽICG).
Prema novoj listi carinskih dužnika, kojima je rok plaćanja potraživanja istekao 1. oktobra, EPCG duguje oko 29 miliona, Montenegro Airlines 5,79 miliona, KAP 1,19 miliona, Vektra oko 788,75 hiljada, a ŽICG 620,9 hiljada. Među prvih deset dužnika su i Tehnostil sa dugom od oko 324,67 hiljada, B&S Petrol Rožaje sa 219,92 hiljade, Semper Nikšić 146,52 hiljade, Eco-Gas Podgorica 98,64 hiljade, Mi-Rai 77,4 hiljade, Misedo CTI Podgorica 47,9 hiljada i Mir-mont Nikšić 40,3 hiljade eura.
Uprava carina listu carinskih dužnika objavljuje kvartalno, paralelno sa objavljivanjem liste poreskih dužnika.
(Mina biznis)
