Zakon poznat kao “Reinheitsgebot” u Bavarskoj je predstavljen 1516. godine, a širom zemlje prihvaćen 1906. Propisuje da se pri pravljenju piva mogu koristiti samo voda, slad, hmelj i kvasac, bez ikakvih aroma i konzervansa.
- Ukoliko se Njemačka još uvijek smatra neprikosnovenom pivarskom nacijom, to je zbog Reinheitsgebota - kaže Hans-Georg Eils, predsjednik Federacije njemačkih pivara.
Dodao je kako bi ulazak na listu svjetskog naslijeđa za njemačke pivare bio znak zahvalnosti i priznanja.
Federacija tvrdi kako je „Reinheitsgebot” najstariji važeći propis o hrani na svijetu.
Pivari su se tako pridružili njemačkim pekarima i drugim grupama koje zahtijevaju priznanje UNESCO-a kao nematerijalno kulturno naslijeđe, poput argentinskog tanga, iranskog tkanja ćilima i francuskog obroka od četiri slijeda.
Zakon „Reinheitsgebot” usvojili su u bavarskom gradu Ingolstadtu vojvode Wilhelm IV i Ludwig X, a kasnije se proširio i na druge oblasti kroz sistem provincije. Izvorno je usvojen kako bi zaštitio pivopije od jeftinih i ponekad opasnih sastojaka.
Njemačka je najveći evropski proizvođač piva, iako godišnja konzumacija po stanovniku već godinama konstantno opada.
