Deficitarno je više od 50 zanimanja za ugostiteljstvo, građevinarstvo, poljoprivredu i prehranu, rudarstvo, mašinstvo i elektroniku, zatim zanatstvo, komunalne usluge, trgovinu, farmaciju i finansijske usluge, piše Pobjeda.
U Crnoj Gori oko 97 odsto svršenih srednjoškolaca upisuje visoke škole. Od ukupnog broja nezaposlenih trenutno ih je 33 odsto sa diplomama fakulteta. Na jednoj strani je hiperprodukcija visokoškolaca, a na drugoj deficit srednjeg stručnog kadra, odnosno majstorskih zanimanja, polukvalifikovanih i kvalifikovanih radnika.
Ekspert za tržište rada Zoran Jelić smatra da se mora brzo djelovati kroz sistem obrazovanja odraslih, što je i direktiva Evropske unije.
„Treba hitno donijeti mjere aktivne politike zapošljavanja, ono što je godinama radio Zavod u dijelu prekvalifikacija, dokvalifikacija i stručnog osposobljavanja lica iz administrativnih i sličnih zanimanja koja bi se uključila na tržište rada. Jedino je to brz metod nivelacije radne snage na tržištu rada“, istakao je Jelić.
On tvrdi da je nedopustivo da stranci rade u velikim investicionim projektima koji nas očekuju dogodine.
Prema njegovim riječima i obrazovnom sistemu su potrebne promjene, da se obrazovanje više veže za praksu.
„U dugoročnom periodu moramo se okrenuti tim srednjim stručnim školama i zanimanjima u trećem i četvrtom stepenu kako bi izbjegli trendove na tržištu rada, da smanjimo uvoz strane radne snage i damo veću šansu za zapošljavanje domaće radne snage. Predstoje nam velike strane investicije koje će se pokrenuti iduće godine, a ostaje kritični faktor razvoja tih investicija nedostatak radne snage“, naglasio je Jelić.
Praksa je pokazala da se poslodavci lakše odlučuju za „gotovog“ radnika iz komšiluka, nego da stvaraju svoj kadar.
Na pitanje zašto je to tako, potpredsjednik Unije poslodavaca Crne Gore Željko Vidaković je kazao da je poslodavcima nesigurno ulagati u radnu snagu.
„Kada bi imali oslonac u propisima onda bi mi izdvajali vrijeme i novac u osposobljavanje radnika. Dešava se da stvorimo kadar za konkretnu poziciju, pa nas taj radnik ostavi kada nađe bolju priliku i ono što smo u njega uložili nama propada“, pojasnio je Vidaković.
On navodi primjer javnog sektora, gdje poslodavac kada dodijeli stan zaposlenom, time ga veže nekoliko godina da radi za njega.
„Pripremamo radnike za konkretno zanimanje za poznatog poslodavca, kod koga će nakon obuke zasnovati radni odnos. Utičemo i na prekvalifikaciju nezaposlenih“, kazalaje savjetnica za medije u Zavodu za zapošljavanje Danka Ćetković.
Prema njenim riječima, na tržištu rada veći efekti će se postizati kada se uspostavi čvršća veza između privrede i obrazovanja.
Na evidenciji Zavoda registrovano je ukupno 6.636 lica sa završenim trećim stepenom stručne spreme, a 8.653 osobe sa četvrtim.
Iz Vlade su najavili projekat stručnog osposobljavanja srednjoškolaca, nešto poput aktuelnog projekta za visokoškolce. Detalji programa još nijesu poznati jer, kako kažu u resornom ministarstvu, još nijesu precizirani nosioci posla, rokovi i finansijeri.
Na listi deficitarnih zanimanja u Crnoj Gori su menadžer u ugostiteljstvu, konobar, kuvar, sobarica, higijeničarka, radnica u perionici, inspektor za poslove igre na sreću, poslastičar, maser, animator, akupunkturni maser, tesar-betonirac, moler-farbar, podopolagač, zidar, armirač, fasader, monter skele, kranista, keramičar, limar, građevinski tehničar, bravar, varilac, vodoinstalater, rukovalac građevinskim mašinama, stolar za proizvodnju stolarije od drveta, mašinski stolar za ugradnju stolarije, modelar eko kuća, bušač, poljoprivredni tehničar, mesar, monter-bravar, zavarivač, rukovalac rudarskim i građevinskim mašinama, električar, fotograf u laboratoriji, kozmetičar, maser, pekar, radnik u čokoladarnici, radnik na čistoći, radnik u zelenilu, trgovac, manipulator robom, mikrobiolog, tehnolog proizvodnje i prerade biljnih proizvoda i komercijalni tehničar.
