Vlada još uvijek nema tačne podatke koliko je visokoškolaca - koji su prošli devetomjesečno stručno osposobljavanje - ostalo da radi. Ali, prema nezvaničnim podacima, privatni poslodavci su zadržali najkvalitetnije kadrove, kaže u razgovoru za Portal Analitika mr Goran Jovetić, savjetnik potpredsjednika Vlade za ekonomsku politiku i finansijski sistem i koordinator Radnog tima za praćenje realizacije programa stručnog osposobljavanje visokoškolaca.
Jovetić ističe i da ne postoji bojazan da se ovaj program pretvori u svoju suprotnost, odnosno da poslovaci iz godine u godinu angažuju visokoškolce, da ih ne zapošljavaju i da na taj način na račun države obezbjeđuju radnu snagu, jer, kako navodi, osposobljavanje novih kadrova zahtijeva i vrijeme i novac. U Vladi nijesu upoznati da je neki poslodavac tokom prethodne obuke angažovao veliki broj pripravnika a da nikoga nije ostaviio da radi, a da je u međuvremenu u ovom novom procesu apliciraio za isti ili sličan broj pripravnika.
ANALITIKA: Da li imate podataka koliko je visokoškolaca koji su završii program stručnog osposobljavanja ostalo da radi i koliko ih je ostalo da radi u državnoj upravi?
JOVETIĆ: Osnovni cilj Programa je olakšati prelazak iz obrazovnog procesa u svijet rada i osposobljavanje visokoškolaca za samostalno obavljanje poslova. Dakle, riječ je o Programu čiji je cilj osposobljavanje svršenih visokoškolaca za obavljanje poslova, a ne o programu zapošljavanja. Međutim, imajući u vidu konačan cilj Vlade - da smanji nezaposlenost visokoškolaca - nastojali smo da definišemo model koji će to svakako omogućiti.
Pored opštepoznatih beneficija koje Program ima, Vlada je dodatnim stimulansom kroz Uredbu o dopuni Uredbe o subvencijama za zapošljavanje određenih kategorija nezaposlenih lica, omogućila da se za polaznike Programa obračunaju porezi i doprinosi na zarade koji su više nego dvostruko niži od standardnih poreskih opterećenja na zarade zaposlenih. Vlada je na taj način još jednom podstakla poslodavce da zapošljavanju visokoškolce koji su se stručno osposobili kroz ovaj Program.
Imajući u vidu da se Program tehnički realizuje uz pomoć kvalitetnog softverskog rješenja koje je umreženo sa ostalim državnim institucijama, prije svega Zavodom za zapošljavanje Crne Gore, u narednom period nastojaćemo da obezbijedimo konkretne podatke koliko je korisnika programa dobilo šansu za zaposlenjem. Ovo nije jednostavno uraditi i u kratkom roku, jer je riječ o 4211 korisnika.
Takođe, nijesu svi još završili program. Sa druge strane, zapošljavanje u državnim organima i organima državne uprave zahtijeva poštovanje zakonske procedure, koja podrazumijeva da svi, koji su se osbosobljavali u javnoj upravi, prvo moraju položiti državni ispit, zatim moraju sačekati raspisivanje javnog oglasa (ako je predviđeno sistematizacijom i ako ima sredstva u budžetu na poziciji bruto zarada) a tek nakon toga izvršiti selekciju i donijeti odluku, kao i rješenje o zaposlenju. Podsjetiću da je prošle godine oko 70 odsto korisnika završilo program u okviru javne uprave.
Prema našim nezvaničnim saznanjima, veliki broj poslodavaca odlučio se da zaposli, ili pokrene postupak zapošljavanja. I to, prirodno, onih koji su se pokazali kao najkvaliteniji.
ANALITIKA: Da li postoji bojazan da se ovaj program pretvori u svoju suprotnost, odnosno da poslovaci iz godine u godinu angažuju visokoškolce a da ih ne zapošljavaju i da na taj način na račun države obezbjeđuju radnu snagu?
JOVETIĆ: Od samog početka kreiranja Programa nastojali smo riješiti što više potencijalnih problema. Više puta smo isticali i govorili o tim problemima i svjesni smo da koliko god neki program bio dobar ne može biti savršen i riješiti sve probleme.
Svakako potencijalni problem koji ste naveli razmatrali smo i u okviru tima za realizaciju Programa i na nivou Vlade.
Međutim, u prethodnom periodu vodili smo se idejom da je ilj Programa i da poslodavci „osvježe” i podmlade svoje kolektive i sigurno da one mlade ljude koji se dokažu i koji za devet mjeseci, svojim radom, zalaganjem doprinesu boljem poslovanju preduzeća, poslodavci će nastojati da ih zadrže,jer je u njihovom interesu da imaju kontinuitet i dobrog saradnika. Osposobljavanje novog kadra zahtijeva i vrijeme i novac, dok sa druge strane naročito privatni poslodavci nemaju baš mnogo ni vremena ni novca. Zato su osposobljeni kadrovi ono što je njima potrebno.
ANALITIKA: Da li ste evidentirali poslodavce koji su tokom prethodne obuke angažovali veliki broj pripravnika a da nikoga nijesu ostavili da rade, te da su u ovom novom procesu aplicirali za isti ili sličan broj pripravnika?
JOVETIĆ: Svakako da smo pratili i taj segment Programa, ali prema raspoloživim podacima nijesmo upoznati sa takvih slučajevima.
ANALITIKA: Jeste li radili analize da li ovaj program iz tog razloga može dovesti do povećanja nezaposlenosti?
JOVETIĆ: Prema našim podacima, koji su dobijeni u direktnoj komunikacija sa poslodavcima i korisnicima, više od 90 odsto ispitanika je - zadovoljno programom. Zbog toga vjerujemo da će u krajnjem Program dovesti do povećanja zaposlenosti, a nikako do smanjenja, i da će svi oni koju se pokazali kao kvalitetni dobiti šansu za zaposlenje.
ANALITIKA: A kako spriječiti zloupotrebe?
JOVETIĆ: U skladu sa osnovnim ciljem Programa da se korisnici što kvalitetnije stručno osposobe na dnevnoj osnovi je praćena realizacija Programa. U tom cilju spovođene su ankete između korisnika, poslodavaca, obilazili su se poslodavci, a bio je otvoren i ifo punkt koji je bio dostupan svim učesnicima programa. Za ove potrebe otvorena je i posebna adresa elektronske pošte. Na sve pritužbe, dileme, komentare, na Program odgovara se u roku od 24 sata i sve pojednične slučajeve pokušavamo riješiti.
Kako bi bile izbjegnute bilo kakve zloupotrebe, informacioni osnov je napravljen tako da je nakon prijave korisnika (koji je unosio ime i prezime, JMBG, odabrao ustanovu na kojoj je stekao visoko obrazovanje i unio prosječnu ocjenu tokom studiranja), ova informacija je „uparivana“ sa bazama podataka svih ustanova visokog obrazovanja u Crnoj Gori.Nakon uspješno obavljena prva dva koraka, korisnik je dobio listu u kojoj su bili navedeni svi poslodavci koji su tražili osobe koje su završile određeni studijski program, na osnovu koje je korisnik označavao svojih sedam preferenci za stručno osposobljavanje po redosljedu prioriteta. Nakon zatvaranja izbora sedam preferenci od strane korisnika, informacioni sistem je pokrenuo algoritam koji je automatski formirao rang listu, na osnovu 1) prosječne ocjene korisnika i 2) izabranih preferenci svakog korisnika.
Na osnovu navedenog, može se zaključiti da je postojanje zloupotreba bilo potpuno eliminisano, što i potvrđuje činjenica da ni prošle, a ni ove godine nijesmo imali zvanične pritužne ili obraćanja korisnika na regularnost objavljenih lista.
ANALITIKA: Što je najveća manjkavost ovog programa?
JOVETIĆ: Svaki dobar program potencijalno „nosi“ sa sobom i neki problem. U timu koji koordinira realizacijom Programa više volimo da govorimo o problemima kao izazovima, koje pokušavmo riješiti. Prije svega mislim da se program može negativno odraziti na aktivaciju mladih da samostalno traže zaposlenje i preuzimanjem odgovornosti za izbor fakulteta. Takođe, Program je predvidio da se samo jednom godišnje realizuje ciklus stručnog osposobljavanja, i to od 15. januara, što znači da svi visokoškolci koji u međuvremenu diplomiraju ne mogu početi sa stručnim osposobljavanjem, već se stimulišu da čekaju na evidencijama Zavoda na sljedeći krug i da ne preduzimaju ništa da sami traže odgovarajuće zaposlenje.
Kao jedan od velikih izazova je svakako i činjenica da je veliki broj visokoškolaca birao ili je zainteresovan za državni sektor, što nije bio glavni cilj projekta, već naprotiv da se doprinese većem osposobljavnju u privatnom sektoru i da se i privatni sektor na taj način podrži, a sa druge strane da se visokoškolcima omogući da se osposobe u privredi i tako postanu konkurentniji upravo u ovom sektoru.
Takođe, kao veliki potencijalni problem, vidimo i u velikom prilivu diploma stečenim na privatnim ustanovama visokog obrazovanja u zemljama u okruženju. Od 4377 ukupno prijavljenih, 1037 je sa diplomom stečenom van Crne Gore.
Pored ovih problema istakao bih i veliku regionalnu disproporciju između ponude i tražnje, često velika očekivanja od strane visokoškolaca i nerealni zahtjevi, kao i nezadovoljstvo poslodavaca sto sami ne mogu da biraju korisnike.
ANALITIKA: Mogu li se te manjkavosti prevazići u ovom novom krugu ili je potrebna sveobuhvatnija analiza, naprimjer, obrazovnog sistema i slično?
JOVETIĆ: Svakako, neke od problema ćemo pokušati riješiti u narednom period, neke smo već dobrim dijelom riješili, a za neke će trebati i veće analize i jasnije smjernice.
ANALITIKA: Koliko se, na kraju, poslodavaca ukupno prijavilo za za ovaj novi krug stručnog osposobljavanja?
JOVETIĆ: U ovogodišnjem Programu ukupno se prijavilo 1112 poslodavaca koji su tražili 5800 korisnika (visokoškolaca bez radnog iskustva koji su na evidenciji Zavoda za zapošljavanje Crne Gore)
Vesna RAJKOVIĆ
