Kampanja koja počinje 25. novembra Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama a završava se 10. decembra Međunarodnog dana ljudskih prava dio je globalne incijative započete 1991. godine.
„Danas se širom svijeta obilježava Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama, nasilja koje predstavlja direktni atak na ljudska prava i dostojanstvo žrtvi. Takođe, danas širom svijeta započinje kampanja „16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama“ čijem se obilježavanju od 2007. godine pridružila i Crna Gora“, kazao je vršioc dužnosti šefa Misije OEBS-a u Crnoj Gori Valdemar Figaj.
On je da su prava žena ljudska prava i da njihovo kršenje nikako ne može biti odlika demokratskog društva.
„Nasilje nije „lična stvar“ niti problem sa kojim žrtva treba sama da se izbori. Ono je problem cijelog društva, jer nijedno drštvo ne može biti demokratsko, socijalno i ekonomski osnaženo ukoliko jedan veliki dio njegove populacije kontinuirano trpi različite oblike nasilja. Izgovori o tradicionalnom društvu ne smiju stajati kao prepreka slobodi i štit za marginalizaciju žena“, istakao je Figaj.
Vršioc dužnosti šefa Misije OEBS-a u Crnoj gori objasnio je da je Crna Gora donijela nekoliko zakona (Zakon o rodnoj ravnopravnosti i Zakon protiv nasilja u porodici) što predstavlja značajne napore ali i dokaz da se crnogorsko društvo prema ovom problemu odgovorno odnosi. Ipak, on je dodao da je zadatak OEBS-a „da se implementacija ovih zakonskih rješenja poboljša, te da institucije nadležne za njihovo sprovođenje podrži na adekvatan način“.
Figaj je na karju zaključio da „borba protiv nasilja ne treba da bude vidljiva jedino tokom 16 dana aktivizma – ona treba da bude kontinurirana, a adekvatna primjena veoma značajnih zakona koje je država Crna Gora već donijela treba da bude prioritet.
Pomoćnica ministra za ljudska i manjinska prava Blanka Radošević Marović istakla je da Vlada Crne Gore već deceniju obilježava današnji dan, te da u saradnji sa međunarodnim i nevladinim organizacijama, „skreće pažnju problema nasilja nad ženama, razgovara o učinjenom napretku na ovom polju, kao i koracima koje treba preduzeti kako bi se ovoj pojavi stalo na put“.
Ona je podsjetila da je Crna Gora među prvim državama koje su potpisale Konvenciju za borbu proti nasilja nad ženama i porodičnog nasilja i to 2010. godine, te da je prošle godine i ratifikovala ovu konvenciju.
Pomoćnica ministra za ljudska i manjinska prava istakla je da je „zakonodavstvo razrađeno strateškim dokumentima koje je Vlada donijela i koje predviđaju konkretne mjere za realizaciju važnog cilja – nulta tolerancija prema nasilju nad ženama“.
„Nasilje nad ženama, bilo da se događaju u kući, školi, poslu... ne smije nikako tolerisati. I muškarci i žene treba zajedno da nadjačaju tišinu i ulože dodatne napore kako bi se u potpunosti eliminisalo nasilje nad ženama“, objasnila je Radošević Marović.
Ona je dodala da problem nasilja nad ženama predstavlja problem o kojem treba govoriti i koji treba učiniti vidljivim.
Pomoćnica ministra za ljudska i manjinska prava je istakla da će tokom ovogodišnje kampanje biti realizovano niz aktivnosti i to na lokalnom nivou u saradnji sa 10 opština, a uz finansijsku podršku Misije OEBS-a.
Na kraju je istakla i da je u Crnoj Gori, kada se uporede podaci i 2011. i 2012. godine, koji su pokrenuti pred crnogorskim osnovnim i sudovima za krivične prekršaje, broj krivičnih djela je smanjen, dok je na prekršajnom nivou njihov broj povećan.
„U 2012. broj krivičnih slučajeva je bio 154 u odnosu na 2011. kada ih je bilo 232, što predstavlja smanjenje za 33,6 odsto. Međutim, povećan je broj na prekršajnom nivou. Ukupan broj prekršaja u prošloj godini bio je 907, kada je u pitanju oblast Zakona o zaštiti od nasilja u porodici, od kojih je 686 predmeta završeno“, objasnila je Blanka Radošević Marović.
Na polju suzbijanja nasilja nad ženama podršku pruža i Sistem Ujedinjenih nacija.
„Svake godine najmanje 2 miliona žena i djevojaka budu žrtve trgovine ljudima, prostitucije, prisilnog ropstva i potčinjenosti. Do 60 odsto žena doživi neki oblik fizičkog ili seksualnog zlostavljanja tokom života. Rodna diskriminacija ostaje jedan od najrasprostranjenijih oblika nejednakosti današnjice“, kazao je u svom obraćanju koordinator Sistema UN u Crnoj Gori Rastislav Vrbenski.
On je istakao da „nasilje nad ženama i djevojkama direktno utiče na pojedince, te da štiti našoj društvenoj zaštiti“.
„Vjerujemo da se ovakav složen problem, okruženim jakim stereotipima i tradicionalnim normama, može uspješno riješiti samo ako svi relevantni akteri udruže svoje snage i komparativne prednosti. Prema najnovijim globalnim preporukama UN, razvojne intervencije treba da se bave društvenim normama koje se odnose na prihvatljivost nasilja i dominatne rodne stereotipe, i treba da se fokusiraju na okončanje nekažnjavanje počinilaca“, istakao je Vrbenski.
Koordinator Sistema UN je istakao da Sistem UN u Crnoj Gori radi na iskorjenjivanju nasilja u porodici na brojnim frontovima, u okviru različitih mandata različitih agencija UN.
„Kako je ovogodišnja globalna tema kampanje „16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama“ – „Od mira u domu do mira u zemlji“ evidentno je da dom mora biti oslobođen nasilja, pogotovu nasilja nad ženama i djevojkama“, kazao je Rastislav Vrbenski.
Vrbenski je zaključio da je „potrebno da posvećenost borbi protiv ove pojave kao i ukazivanje na istu, ne budu ograničeni samo na 16 dana, već i da se sprovode tokom preostalih 349 dana u godini“.
K. ĆETKOVIĆ
