Ministar finansija, Radoje Žugić, kazao je da su u Vladi dominantno saglasni oko svih mjera za naredni period.
“Među novim mjerama je donošenje zakona o zaradama u javnom sektoru, koje se neće smanjivati već ćemo samo izgraditi i uključiti veći stepen pravednosti i objektivnosti. Zarade će dominantno zavisiti od osnovnih makroekonomskih i fiskalnih parametara, prije svega nivoa deficita i javnog duga”, rekao je Žugić nakon sjednice Vlade na kojoj je usvojena Informacija o efektima fiskalne konsolidacije za devet mjeseci ove godine s predlogom budućih mjera.
On je dodao da je zakon o zaradama u javnom sektoru u radnoj verziji i da bi brzo trebalo da bude upućen partnerima i Vladi.
Ministarstvo finansija će, prema riječima Žugića, kada je riječ o oporezivanju fizičkih lica, predložiti Vladi i parlamentu da krizni porez ostane da važi još godinu, a da se nakon toga zadrži konzistentnost u vođenju fiskalne politike.
“To znači da ostanemo na proporcijalnom modelu oporezivanja dohotka fizičkih lica, bez povećanja stopa”, poručio je Žugić.
Skupština je prije skoro godinu usvojila dopune zakona o porezu na dohodak fizičkih lica kojima se na zarade preko 720 EUR bruto, odnosno 480 EUR neto, primjenjuje veća poreska stopa od 15 odsto na iznose iznad tog nivoa.
Žugić je obrazlažući nove sistemske mjere kazao da one predviđaju i strožije sankcionisanje povratnika u prekršaju.
“To ćemo uraditi ako ne u decembru onda već u januaru i time povećati fiskalnu disciplinu, ali i veći stepen naplate javnih prihoda”, objasnio je Žugić.
Kada je u pitanju štednja Žugić je rekao da su svi resori u Vladi u punoj mjeri saglasni da se učine dodatni napori da se u narednom mjesecu smanji nivo javne potrošnje.
Žugić je saopštio i da je jedna od novih mjera ukidanje takse od jednog EUR na električna brojila, dok će na SIM kartice, kablovski priključak i pušačke zone nastaviti da se obračunavaju još godinu.
“Proširićemo poreske osnovice kod poreskih zakona na imovinu, a to se prije svega odnosi na imovinu koja nije u funkciji sa ciljem njene bolje ekonomske valorizacije, zatim na bespravno izgrađene objekte, neprodate stanove i određenu kategorizaciju nektretnina”, dodao je Žugić.
On je rekao da se jedna od najvažnijih mjera fiskalnog prrilagođavana odnosi na određene podsticaje za nova zapošljavanja i ravnomjerniji regionalni razvoj prije svega sjevera, a eventualno i Nikšića i Cetinja.
“Za sve novozaposlene radnike u proizvodnji ili u svim sektorima, osim u turizmu i ugostiteljstvu, obezbijedićemo određene podsticaje u smislu smanjivanja ili ukidanja poreza na zarade, ali i poreza na dobit pravnih lica i time podstaći zaposlenost i ekonomski rast i smanjiti regionalne razlike”, naveo je Žugić.
U Vladi očekuju da će ta mjera dati i najveće efekte.
Vlada je danas usvojila i Informaciju o makroekonomskim projekcijama za Crnu Goru od naredne do 2016. godine.
Žugić je rekao da su određeni makroekonomski i fiskalni parametri ažurirani zbog pozitivnih promjena u određenim agregatima u ostvarenju u ovoj godini, promjena u procjenama Monstata kao i pokretanja važnih razvojnih projekata.
“Naše stope rasta su korigovane na gore, posebno u dijelu generalnog kretanja bruto domaćeg proizvoda (BDP), tako da je procjena da ćemo naredne godine imati ekonomski rast od 3,6 odsto”, rekao je Žugić.
On je dodao da je Vlada u pripremi budžeta za narednu gdinu uložila značajne napore kako bi se održala konzistentnost politika, što u prvom redu podrazumijeva nastavak konsolidacije javne potrošnje i vođenje odgovorne i restriktivne fiskalne politike u okviru postojećeg makroekonomskog okvira.
“Predloženi budžet će bizi izraz realne ekonomske stvarnosti”, poručio je Žugić.
On je dodao da se javna potrošnja mora prilagoditi poreskom kapacitetu privrede i stanovništva, dok njena konsolidacija ima za cilj da doprinese daljem dinamičnijem ekonomskom rastu, kako bi se smanjile najveće fiskalne ranjivosti nivo deficita budžeta i njime generisanog nivoa javnog duga.
“Mjere poreskog prilagođavanja nijesu u funkciji povećanja poreza, pošto u posljednje vrijeme to javnost u velikoj mjeri eksploatiše. Nesporno je da smo u prošloj godini povećali stopu poreza na dodatu vrijednost (PDV) i uveli krizni porez, ali ostajemo na kursu konzistentnih mjera fiskalne politike odnosno fiskalnih instrumenata”, objasnio je Žugić.
Ravnoteža budžeta, kako smatra, nije sama sebi cilj, već je cilj ekonomska ravnoteža, povećanje zaposlenosti i uravnoteženja platnog bilansa.
On je rekao da je Vlada od uvođenja prvog seta hitnih mjera poreskog prilagođavanja imala značajne učinke.
“Na 19. novembar ove godine u odnosu na isti period prošle godine naplatili smo nešto ispod 101 miliona EUR javnih prihoda”, precizirao je Žugić. (Mina business)
