On smatra da crnogorska Skupština i predsjednik države preduzimaju konkretne aktivnosti za izbor svih sudija Ustavnog suda, iako se za to nijesu stekli uslovi propisani najvišim pravnim aktom.
Osporenom odredbom člana 5 Ustavnog zakona propisano je da se javni poziv za izbor svih sudija Ustavnog suda raspisuje u roku od 30 dana od usklađivanja propisa iz tog člana.
„Osporenom odredbom člana 93 Zakona o Ustavnom sudu propisano je da do izbora svih sudija Ustavnog suda, odnosno potrebnog broja sudija Ustavnog suda za odlučivanje u skladu sa Ustavom i ovim zakonom, dosadašnji predsjednik i sudije Ustavnog suda nastavljaju sa radom“, naveo je Baković.
On smatra da osporene odredbe nijesu saglasne sa Ustavom.
„Njima se, u suštini, predsjedniku i sudijama Ustavnog suda skraćuje mandat i određuje prestanak funkcije, mimo propisanih uslova i procedure određene u članu 154 Ustava“, naveo je Baković.
Takvim propisivanjem, smatra on, zakonodavac je osporenim odredbama prekoračio granice svojih ovlašćenja, jer je zakonom na drugi način uredio Ustavom utvrđene uslove i postupak za prestanak funkcije predsjednika i sudija Ustavnog suda prije isteka vremena na koje su izabrani.
„Odredbama člana 154 Ustava određeni su uslovi za prestanak funkcije predsjednika i sudija Ustavnog suda prije isteka vremena na koje su izabrani“, naveo je Baković.
Kako je rekao, polazeći od toga da je Ustav najviši pravni akt i da isključuje mogućnost da se bilo koji aktom niže pravne snage mijenja ustavni položaj predsjednika i sudija Ustavnog suda, jasno je da osporene zakonske norme nijesu saglasne sa Ustavom.
„One su nesaglasne sa temeljnim ustavnim načelom vladavine prava koje se ostvaruje kroz obavezu svih da se pridržavaju Ustava i zakona“, smatra Baković.
On je podsjetio da je propisano da samo Ustavni sud utvrđuje nastupanje razloga za prestanak sudije ili razrešenje predsjednika i sudija tog suda, o čemu obavještava Skupštinu.
„Tek nakon utvrđivanja razloga za prestanak ili razrješenje funkcije predsjednika ili sudije Ustavnog suda može se pristupiti aktivnostima za izbor novog sudije“.
Ustavnim zakonom ne mogu se mijenjati ustavne norme: „Stoga je nejasno ako je zakonodavac osporenim normama mogao propisati obavezu raspisivanja javnog poziva za izbor svih sudija Ustavnog suda i nastavak mandata dosadašnjeg rpedsjednika i sudija Ustavnog suda do izbora svih sudija Ustavnog suda, budući da predsjedniku i sudijama Ustavnog suda nije prestala funkcija iz razloga navedenog u članu 154“, rekao je Baković.
On je poručio da se Ustavnim zakonom za sprovođenje amandmana ne mogu mijenjati ustavne norme.
„Stoga bi Ustavni zakon, cijeneći načelo hijerarhije pravnih propisa morao biti saglasan sa Ustavom. Postupajući po osporenoj odredbi Zakona o Ustavnom sudu, Skupština i Predsjednik preduzimaju konkretne aktivnosti za izbor svih sudija Ustavnog suda, iako se za to nijesu stekli uslovi iz člana 154 Ustava“, naveo je Baković.
Ustavnim zakonom za sprovođenjem Ustava predviđen je ponovni izbor svih sudija Ustavnog suda. Oni će se birati u parlamentu dvotrećinskom većinom, odnosno eventualnom tropetinskom podrškom u drugom krugu glasanja.
Ustavni sud ima sedam članova, koje bira Skupština na predlog Ustavnog odbora i predsjednika države. Mandat sudijama je 12 godina.
Advokat Predrag Mugoša ranije je podnio inicijativu za ocjenu ustavnosti Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore zbog, kako se navodi, nedorečenosti u vezi sa prestankom mandata, odnosno pravnog položaja sadašnjih sudija tog suda.
Sudija izvjestilac u ovom predmetu Miodrag Latković predložio je da Ustavni sud pokrene postupak za ocjenu ustavnosti spornog zakona i da, kako se navodi u rješenju, naredi Skupštini i predsjedniku Crne Gore da do konačne odluke Ustavnog suda zastanu sa izborom novih sudija.
Predsjednik Ustavnog suda sada je Milan Marković, a sudije su, pored Latkovića, Miodrag Iličković, Desanka Lopičić, Fetija Međedović i Miraš Radović.
Tekst: rtcg.me; foto: nspm.rs
