Ovo bi moglo da ubrza tok leda u more i dodatno podigne globalni nivo mora.
Kada će vulkan eruptirati, nije poznato, ali je vjerovatno da će se dogoditi, kaže Amanda Louk, seizmolog Univerziteta Vašington u Sent Luisu, Misuri.
-U nekoj tački, eruptiraće. Da li će to biti za vrijeme naših života – to ne znamo – istakla je ona.
Kako su istakli geolozi, ubrzani gubitak leda sa Antarktika možda se odvija zbog aktivnih vulkana ispod smrznutog istočnog dijela kontinenta, prenosi AFP.
Od 2002. do 2011. prosječna godišnja stopa topljenja ledenog prekrivača Antarktika povećala se sa oko 30 na 147 milijardi tona, izvijestili su još u septembru naučnici na panelu Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama.
Ledeni pokrivač je masa glacijalnog leda na kopnu – jedan takav pokrivač prekriva većinu Grenlanda i Arktik, a zajedno sadrže većinu svježe vode na Zemlji.
Pokrivači se stalno kreću, uslovljeni i sopstveni težinom i lagano teku nizbrdo, prema moru. Djelovi koji su preko vode zovu se ledeni grebeni.
Prethodna istraživanja smatrala su da toplija mora koja cirkulišu oko Antarktika ubrzano tope njegov ledeni pokrivač.
Geolozi na čelu sa Amandom Louk ukazuju da su za brži tok možda “krivi” vulkani. Oni griju donju stranu leda, topeći ga, i ubrzavajući mu tok.
Dokaz za to oni su našli u nedavno postavljenim senzorima, koji su 2010. i 2011. zabilježili dvije grupe seizmičke aktivnosti ispod brdovitog regiona Meri Bird Lend, na zapadu Antarktika.
Uz pomoć posebnog radara, oni su na dubini od 1.400 metara otkrili neobičan sloj, oblika elipse, koji je zauzeo površinu veličine oko 1.000 kilometara kvadratnih.
Naučnici smatraju da je taj sloj vulkanski pepeo, koji je izbacila džinovska erupcija prije nekih 8.000 godina. Ova procjena zasnovana je na pretpostavci da je od tada pepeo prekriven ledom koji se akumulirao pri stopi od 12,5 centimetara godišnje.
Ovi podaci govore o magmatskoj aktivnosti i ukazuju da fenomen vulkanizma – koji podrazumeva sve pojave i procese vezane za izbijanje magme na površinu, nastavlja da „migrira“ ka jugu, kažu naučnici.
Do sada se znalo za nekoliko vulkana na zapadnom dijelu Antarktika, ali se smatralo da nisu aktivni.
“Malo je vjerovatno da bi erupcije na ovoj lokaciji probile 1,2 do dva kilometra debelog leda, ali bi generisale ogromne količine istopljene vode koja bi mogla značajnije da utiče na tok leda”, navodi se u studiji.
(blic.rs)
