Abiznis

Građani najviše štede na hrani: Korpa nije potrošačka već akcijska

1711korpa
D
a bi prosječna crnogorska četvoročlana porodica živjela prema posljednjoj minimalnoj potrošačkoj korpi i za hranu izdvojila oko 250 eura mjesečno, morala bi imati vrlo visprenu domaćicu koja će uspjeti da napravi tri obroka dnevno sa 8,30 eura.

Građani najviše štede na hrani: Korpa nije potrošačka već akcijska
Portal AnalitikaIzvor

Znači da bi za svakog člana imala na raspolaganju po dva eura i nepunih deset centi ili 70 centi po obroku, što, priznaćemo, nije dovoljno ni za burek, a kamoli skroman ručak, da ne pominjemo večeru ili slatkiš, piše Pobjeda.

Sve i da uzmemo u obzir da je statistika u ovoj oblasti isuviše varljiva i nerealna za obračun troškova crnogorskog domaćinstva za hranu, ne možemo da zaobiđemo činjenicu da dobar dio građana ima sve lošiji standard, ne prima redovno platu, ili je značajno umanjena ratama i ostalim dugovima. Za hranu na kraju ostaje manji dio zarade, pa se korpa hrane i pića svela na manji broj artikala i to onih najosnovnijih i često jeftinih kategorija nižeg kvaliteta.

Nisku kupovnu moć „osjetili“ su i trgovci, pa da bi preživjeli na tržištu akcije su sa velikih mjesečnih usitnili na nedjeljne, a sada i svakodnevne. Praktično da nema supermarketa, ali ni male komšijske radnje koja svakodnevno nema određen broj proizvoda na sniženju.

Pobjeda je istraživala i koliko trgovci poznaju potrebe i mogućnosti crnogorskih potrošača, kako ih „love“ na akcije ne bi li izvukli više novca, nego što su planiralida potroše.

Nezvanični izvor tog lista iz jedne trgovine kaže da se na akcijama ne zarađuje ili vrlo malo, ali se pravi veći kumulativni promet i obično proda dio proizvoda koji nijesu na sniženju, ali su neophodni jednom domaćinstvu u momentu obavezno idu oni iz kategorije mesnih i mlječnih prerađevina, brašno, ulje, šećer, hljeb i peciva, ukoliko trgovac ima sopstvenu pekaru ili dobru ponudu proizvođača.

U jednoj većoj akciji moraju biti zastupljeni i sirevi, tjestenina i pirinač, zatim konditori, nešto od sokova, svježeg voća i povrća, ali i proizvodi za ličnu higijenu – navodi naš sagovornik, dodajući da se ne smije zaobići ni jedna kategorija potrošača(domaćice, majke, penzioneri, djeca).

Na akciji su, prema njegovim riječima, obično prepoznatljivi brendovi koji garantuju da će privući kupca, ali i oni manje dobri, ali približnog kvaliteta.

S obzirom da se pokazalo da je zbog socijalnog momenta cijena magnet, a kvalitet prešao u drugi plan, slabije se na akcijama nude dobri i skupi brendovi, jer oni, inače, imaju dobru prođu kod određene kategorije potrošača.

Trgovci računaju, a potvrdilo se ispravno, da kada potrošač uđe u market da trguje u periodu akcije, nikada se ne zadrži samo na akcijskim proizvodima, nego uzima i i proizvode koje nijesu na sniženju, ali mu trebaju za domaćinstvo.

Glavni proizvod kojim se privlače potrošači je svježe meso, a uz njega obavezno idu oni iz kategorije mesnih i mlječnih prerađevina, brašno, ulje, šećer, hljeb i peciva, ukoliko trgovac ima sopstvenu pekaru ili dobru ponudu proizvođača.

„U jednoj većoj akciji moraju biti zastupljeni i sirevi, tjestenina i pirinač, zatim konditori, nešto od sokova, svježeg voća i povrća, ali i proizvodi za ličnu higijenu“, navode trgovci.

„To je jedan od razloga što se u periodu akcija više zaradi, nego što se može očekivati od prodaje samo akcijske robe. Vodi se računa da proizvodi koje želite da vam prođu, a nijesu na akciji ili jesu, ali su manje poznatog proizvođača, postavite u radnji tako „da se udvaraju“ potrošaču. Obično se postave pored nekog proizvoda koji ima ime ili na udarnim mjestima u radnji. Udarna su ona na koje „pada oko“ potrošača kada uđe u radnju ili obilazi rafove. Napravi se i nekoliko puta veći promet, ali sa jako malom razlikom u cijeni. Ali u ovim kriznim vremenima, bitno je zadržati se na tržištu, privući potrošača, steći rejting akcijske trgovine koja stalno animira i iznenađuje svoje kupce“, kaže je izvor Pobjede.

Portal Analitika