Zanimljivosti

Naučnici tvrde - vječni život postoji

1711vjecni
A
merički profesor Robert Lanca tvrdi da ima dokaz da je život vječan, a on leži u kvantnoj fizici. Njegova hipoteza biocentrizma nudi dokaz da je smrt kakvu poznajemo samo iluzija, koju stvara naša svijest.

Naučnici tvrde - vječni život postoji
Portal AnalitikaIzvor

Većina naučnika, vjerovatno, smatra da je život poslije smrti nemoguć ili da je barem nemoguće dokazati njegovo postojanje. Ipak, jedan od njih tvrdi da ima dokaz da je život vječan, a on leži u kvantnoj fizici, piše Dejli mejl.

Profesor Robert Lanca tvrdi da njegova hipoteza biocentrizma nudi dokaz da je smrt kakvu poznajemo samo iluzija, koju stvara naša svijest.

„Mi mislimo da je život samo aktivnost ugljenika i raznih drugih molekula - neko vrijeme živimo i onda idemo pod zemlju“, kaže naučnik.

Lanca, koji predaje na Univerzitetu „Vejk Forest“ u Sjevernoj Karolini, kaže da ljudi vjeruju u smrt, jer su naučeni „da svi moraju umrijeti“, odnosno, naša svijest dovodi u vezu život sa tijelom, a znamo da tijela umiru. Međutim, njegova hipoteza biocentrizma objašnjava da smrt nije tako konačna kao što se čini.

Biocentrizam život stavlja u centar stvarnosti i da život stvara univerzum, a ne obrnuto.

To znači da svijest neke osobe određuje oblik i veličinu predmeta u univerzumu.

Lanca koristi primjer kao način za percepciju svijeta oko nas. Neko vidi nebo i zna da je ono plavo, jer mu je tako rečeno.

„Ključ je u tome da ono što vidite ne bi bilo tu da nije vaše svijesti“, objašnjava Lanca.

„Naša svijest daje smisao svijetu“, dodaje Lanca.

Gledajući univerzum sa biocentrične tačke gledišta, vrijeme i prostor su samo „oruđe našeg uma“. Takođe, smrt i ideja o besmrtnosti postoje na svijetu bez prostornih ili vremenskih granica.

Slično tome, teoretski fizičari smatraju da postoji beskonačan broj univerzuma sa različitim varijacijama ljudi i situacija koje postoje simultano.

Kao primjer, Lanca navodi Jangov eksperiment u kojem su naučnici posmatrali prolazak čestica svjetlosti kroz dva proreza na prepreci - čestica se ponašala kao metak koji prolazi kroz jedan i drugi otvor. Međutim, ukoliko je naučnik ne posmatra, ona se ponaša kao talas. To znači da može proći kroz oba proreza u isto vrijeme.

To demonstrira da materija i energija mogu da imaju karakteristike i talasa i čestice, a da se ponašanje čestice mijenja u odnosu na percepciju i svijest osobe koja je posmatra.

Portal Analitika