Na spomen riječi "izumitelj", većini ljudi prvo na pamet padnu imena poput Bendžamin Frenklin, Albert Ajnštajn i Tomas Edison. No, osim njih, mnogi su umovi kroz istoriju dolazili do genijalnih otkrića, a njihova imena nisu se toliko usjekla u pamćenje prosječnog čovjeka iako su oni zauvijek promijenili način na koji živimo.
Mashable je stoga, kao svojevrstan oblik posvete njima, sastavio listu od deset inovatora i izumitelja koji su se nepravedno pronašli iza kulisa svjetske nauke, a svakako su zaslužili veću slavu.
1. Klarens Birdsej - smrznuta hrana: Ukoliko ste fan večera pred televizorom, svakako biste trebali cijeniti ovog gospodina. On je izmislio brži način smrzavanja hrana kojim se zadržava više okusa nego ranije poznatom metodom smrzavanja. Njegova je inovacija označila početak industrije smrznuta hrane kakvu danas poznajemo.
2. Ermal "Erni" Frejz - limenka piva ili sokova: Kada sljedeći put otvorite limenku piva, prisjetite se njenog stvoritelja. Frejz je 1959. godine predstavio popularni način otvaranja limenke piva ili sokova kakav je već u sljedećih šest godina preuzelo više 75 posto američkih pivara. Takozvano "otvaranje na povlačenje" danas se nalazi na gotovo svim limenkama pića kojih se možete sjetiti.
3. Alfred Filding i Mark Čevens - "Bubble Wrap": Ova dvojica su izmislila zanimaciju milijunima ljudi koji obožavaju stiskati mjehuriće na foliji kojom se umataju lomljivi predmeti prije transporta ili skladištenja, takozvani "bubble wrap". Njihov je izum nastao spontano jer su pokušavali napraviti plastične tapete, a dobili su upravo "bubble wrap". Izum su odlično iskoristili te otvorili kompaniju "Sealed Air Corporation" koja godišnje zarađuje preko osam milijardi dolara.
4. Garet Morgan - plinska maska, pegla za kosu: Morgan je jedva završio osnovnu školu i to je bilo jedino obrazovanje koje je stekao, no to ga nije spriječilo da izumi plinsku masku koja se koristila u Prvom svjetskom ratu, peglu za kosu te prometne znakove kakve i danas vidimo na ulicama.
5. Džon Volker – šibice: Walker nije izmislio vatru, ali je smislio praktični način da je se učini "prenosivom". Volker, inače hemičar, napravio je pastu koja bi se zapalila kad bi se po njoj strugalo grubom površinom, a zatim je počeo izrađivati šibice od kartona i prodavati ih 1824. godine. Nažalost, svoj izum nikad nije patentirao pa je sva slava pripala Sir Ajzaku Holdenu koji je njegov rad naslijedio.
6. Mere Džejkob - moderni grudnjak: Vjerujući kako su korzeti stvar prošlosti, Džejkob je 1914. godine izmislila ono što danas gotovo svaka žena svakodnevno nosi - moderni grudnjak. Svoj je patent prodala kompaniji "Warner Brothers Corset Company" za svega 1500 dolara, a oni su od njenog izuma u sljedećih 30 godina zaradili preko 15 miliona dolara.
7. Tomas Midgli Džunior - olovno gorivo: Midgli će svijet prije pamtiti kao vandala koji je naštetio ekologiji nego kao inovatora, a čak ni njegovo vrijeme izum ga nije proslavio. Olovno je gorivo uvelike promijenilo tržište naftom i benzinom, no Midgli od toga nikad zapravo nije imao koristi. Na kraju ga je ubio njegov drugi izum, sistem za podizanje iz kreveta koji mu je pomagao da ustane budući da je imao dječju paralizu.
8. Tomas Adams - žvakaća guma: Prije no što je njegova invencija postala žvakaća guma, Adams je primjenu toj prirodnoj gumi sakupljenoj iz kore drveta potražio u čizmama za kišu, gumama za bicikl, maskama i igračkama, no na kraju je najupotrebljivanija ostala u žvakaćim gumama.
9. Stefani Kvolek – kevlar: Jedna od najvažnijih izumiteljica, Stefani Kvolek, zaslužna je za otkrivanje kevlara 1965, materijala od sintetičkih vlakana od kojeg se izrađuju neprobojni prsluci. Kevlar je pet puta snažniji od željeza te igra veliku ulogu u sigurnosti vojnika, policajaca te ekstremnih sportaša diljem svijeta. Takođe, koristi se i u podvodnim kablovima, skijama, čamcima, padobranima, optičkim kablovima, svemirskim vozilima te građevinskom materijalu.
10. Pijer Lorilerd IV – smoking: Muškarci, sljedeći put kad obučete smoking ne zaboravite prisjetiti se Pijera, duvanskog magnata iz 19. vijeka koji je živio u Njujorku. Godine 1886. Lorilardov je sin na jedan bal obukao crni sako, ali bez "repa" kakvog su obično imali frakovi, te je to postala univerzalna formalna moda za sve muškarce čak i čitavo stoljeće nakon što je prvi put predstavljena.
Tekst i foto Index.hr
