Zanimljivosti

Mozak je uzrok hroničnih bolova

1111mozak
N
aučnici su uvjereni da hronični bolovi imaju direktnu vezu sa mozgom, odnosno da su sve to manifestacije bolesti mozga. Bol može da počne bilo gdje u tijelu gdje imamo akutni bol, ali kada on postane hroničan - on postane bolest mozga.

Mozak je uzrok hroničnih bolova
Portal AnalitikaIzvor


Ljudi širom svijeta pate od hroničnih bolova - od bolova u zglobovima, preko migrene do bolova u abdomenu.



Univerzitet američke države Kalifornija u Los Anđelesu /UCLA/ razvija međunarodnu bazu podataka sa snimcima mozga stotina pacijenata, koji se žale na hronične bolove.



Do sada na snimcima imaju ljude iz Sjeverne Amerike i Evrope. Cilj je da se ubrza istraživanje i razvoj boljih načina za liječenje hroničnih bolova.



Hronični bolovi su često uzrokovani takozvanim nervoznim ili iritabilnim crijevima, sindromom poznatom i po skrećenici I-B-S. Riječ je o hroničnom oboljenju za koje trenutno ne postoji lijek.



Gastroenterolog sa UCLA-a Emeran Majer kaže da ta bolest nije jedini uzrok hroničnog bola u tijelu. I pacijenti često mogu samo da pate.



Jedna od velikih stvari u istraživanju bola je nemogućnost da se napravi prekretnica u tretmanu bola.



Ulažući napore da pronađe nove načine liječenja, Majer radi na novom polju istraživanja, koje povezuje hronični bol sa biološkim promjenama u mozgu.



"Openhajmer centar" za neurobiologiju stresa na UCLA-u "domaćin" je prve standardizovane baze podataka snimaka mozgova povezanih sa hroničnim bolom - navode američki mediji.



Sada su brojni naučnici saglasni sa konceptom da je hronični bol zapravo oboljenje mozga. Može da počne bilo gdje u tijelu gdje imamo akutni bol, ali kada on postane hroničan - on postane bolest mozga.



Kirsten Tiliš iz Odjeljenja za digestivne bolesti na UCLA-u kaže da baza podataka omogućava ljekarima da zauzmu više holistički pristup u istraživanjima hroničnog bola.



"Jedan od propusta zapadne medicine jeste način na koji razmatramo ljudsko tijelo i kako smo raspodijelili istraživanje u manje dijelove koji funkcionišu u većoj mjeri nezavisno.



Majer kaže da zapadni naučnici počinju da pažljivije razmatraju način na koji um, tijelo i prirodno okruženje utiču jedni na druge i da je njegova baza podataka jedan od primjera toga.



U bazi podataka na UCLA trenutno se nalaze snimci mozga više od 500 pacijenata.

foto: srednja.hr

Portal Analitika