On je rekao da Montenegro Bonus ima određenih dugovanja, ali da je to nešto što će se obezbijediti i pokriti kroz naplatu potraživanja.
“Montenegro Bonus nije dobio nijedan cent od države niti od bilo koga za održavanje procesa proizvodnje do današnjeg dana. Trenutno stanje u KAP-u je veoma alarmantno”, rekao je Uskoković na sjednici skupštinskog Odbora za ekonomiju, finansije i budžet, javlja MINA-BUSINESS.
On je podsjetio da je cetinjska kompanija održavanje proizvodnje u KAP-u preuzela 11. jula, nekoliko dana nakon uvođenja stečaja u fabrici, potpisivanjem ugovor o upravljanju sa Privrednim sudom.
“Cilj ugovora je bio održavanje proizvodnje, zaštita stečajne mase i sprečavanje određenih havarija”, rekao je Uskoković.
Montenegro Bonus je, kako je ocijenio, preuzeo KAP u ne baš najbolje vrijeme.
“To se desilo početkom jula kada je cijena aluminijuma bila 100 do 300 USD niža nego u prvom polugodištu. Negativan po nas je bio odnos kursa dolara i eura”, kazao je Uskoković i dodao da su nakon preuzimanja potpisali nove ugovore za prodaju aluminijuma i za nabavku svih sirovina i energenata.
On je objasnio da su cijena aluminijuma i kretanje valutnog kursa doveli kompaniju u veoma nezavidnu situaciju, jer je organizacija prizvodnje aluminijuma dovedena u problematično stanje sa velikom neizvješćnošću koliko se može nastaviti ukoliko se ne obezbijedi određena podrška.
Uskoković je na pitanje poslanika Socijaldemokratske partije (SDP) Damira Šehovića po kojoj cijeni se sada fakturiše struja za KAP i odakle se ona plaća, odgovorio da cijena koju Elektroprivreda (EPCG) fakturiše trenutno iznosi 38,3 EUR po megavatu (MW).
“Ona se plaća svaki petak za narednih sedam dana. Osim toga se plaćaju prenos i troškovi Regulatorne agencije za energetiku (RAE). Sve smo to do sada redovno plaćali. S obzirom da imamo troškove prenosa, ta cijena izlazi između 43,3 EUR do 45 EUR zavisno od obračuna prenosa električne energije”, precizirao je Uskoković.
Šehović je na sjednici na kojoj se razgovaralo o realizaciji skupštinskih zaključaka u vezi KAP-a saopštio i da sadašnje održavanje proizvodnje u KAP-u košta građane Crne Gore.
On je pitao Uskokovića koliko je Montenegro Bonus potrošio novca da bi vratio nelegalno potrošenu električnu energiju evropskoj interkonekciji, kao i koliko novca je država dala toj kompaniji za kupovinu sirovina za nastavak proizvodnje.
“Od momenta uvođenja stečaja u KAP-u nemamo preciznih informacija”, rekao je Šehović.
Skupština je krajem aprila usvojila nove zaključke za rješavanje problema u KAP-u, koje je zajedno sa amandmanima predložila Socijalistička narodna partija (SNP), a prihvatio Odbor za ekonomiju. Usvojeni zaključci predstavljaju cjelinu sa onima koje je usvojila Skupština 29. februara i 8. juna prošle godine.
Uskoković je saopštio da je uvođenje stečaja u KAP bilo prilično pogubno i da ugrožava funkcionisanje Montenegro Bonusa.
“Mi ne možemo sklopiti desetogodišnji ugovor za nabavku glinice i električne energije, a da to možemo cijene sirovina bi bile niže. Ako bi mogli da sklopimo i dvogodišnji ili trogodišnji ugovor o prodaji auminijuma u tom slučaju bi i prodajna cijena bila veća”, objasnio je Uskoković.
On smatra i da bi bilo strašno neozbiljno govoriti o funkcionisanju KAP-a u presjeku od tri ili četiri mjeseca koliko Montenegro Bonus upravlja fabrikom.
“To bi bio vjerovatno skup tačnih podataka koji ništa ne znače. Moramo imati određeni trend i duži period da bismo mogli zaključiti da li je nešto uspješno ili neuspješno”, kazao je Uskoković.
Šehović je rekao da nije očekivao da se bilo koji zarez iz bilo kojeg seta donesenih zaključaka ispuni, jer ljudi iz Vlade koji su zaduženi za rješavanje problema u KAP-u, to, kako je ocijenio, rade na neozbiljan način.
On je podsjetio na ranija obećanja i razvoj situacije u vezi rješavanja problema u KAP-u, kao i na nekoliko puta ponovljeni stav da će uvođenje stečaja u fabriku značiti i njeno automatsko gašenje.
“Je li se KAP ugasio? Nije. Nastavila se proizvodnja, a uz to smo uspjeli i da uštedimo milione EUR državi Crnoj Gori”, poručio je Šehović.
On je rekao i da je bio izložen “stubu srama” kada je u ranijem periodu kao izlazak KAP-a iz problema predlagao uvođenje stečaja.
Šehović je kazao da sada nakon pola godine ti isti koji su bili protiv, sada jače nego on tada propagiraju uvođenje stečaja kao dobar potez.
“Stečaj je bio potreban da bismo otjerali Centralno-evropsku aluminijumsku kompaniju (CEAC) i oslobodili se 400 miliona EUR potraživanja, od čega je veliki broj fiktivnih”, tvrdi Šehović.
Prema njegovim riječima, ako se na tender ne pojavi kupac za KAP-a nema logike da građani i Vlada dalje finansiraju proizvodnju koja nema perspektivu.
Ministar ekonomije Vladimir Kavarić rekao je da stečaj nije bio preferirana opcija Vlade, već ona koja je bila na stolu.
“Eksplicitno smo rekli da ne preferiramo reorganizaicju kroz stečaj i to smo i dokazali sporvođenjem stečaja, zato jer bi reorganizacija kroz stečaj ukoliko se sprovede kvalitetno dovela do toga da imamo istu akcionarsku strukturu na kraju procesa stečaja”, naveo je Kavarić.
On je objasnio da je Vlada preferirala opciju u kojoj bi KAP bio u vlasništvu države. U narednom periodu, kako je dodao Kavarić, bitan je momenat kako će kompanija preživjeti do kraja tenderske procedure.
“Bićemo u problemu ako ga kupi neko ko nema namjeru da proizvodi, jer je i to po zakonu moguće”, kazao je Kavarić.
On je komentarišući situaciju u Rudnicima boksita rekao da smatra da nije moguće izbjeći stečaj.
“Onaj ko kaže da se u Boksitima mora izbjeći stečaj to znači i da Boksiti moraju da plate 138 miliona EUR dugova. Mislim da to nije moguće i bojim se da je stečaj realnost”, rekao je Kavarić.
On je dodao i da je u skladu sa zaključkom Skupštine formiran stručni tim koji je trebalo da uradi studiju dugoročne održivosti i razvoja aluminijumske industrije Crne Gore, ali da je zbog uvođenja stečaja odlučeno da takva vrsta studije počinje da gubi smisao.
"Zavšetak studije o tome šta mi mislimo da bi trebalo da uradi novi investitor bi bio račun bez krčmara, odnosno spisak želja sa naše strane. To bi imalo smisla ukoliko bi Vlada bila vlasnik KAP-a", naveo je Kavarić.
Sjednici Odbora prisustvovali su i predstavnici Državne revizorske institucije (DRI) jer su se pojedini zaključci Skupštine odnosili na reviziju dugova KAP-a koje je ta institucija bila u obavezi da obavi i o tome podnese poseban izvještaj parlamentu i Vladi do 31. maja, a ostavljena je mogućnost da to uradi do 30. juna.
Iz DRI su objasnili da je Senat krajem oktobra zaključio da ne postoje pretpostavke za nastavak revizije dugova te kompanije, nakon uvođenja stečaja, kao i da je ta institucija obavila sve radnje u pogledu obezbjeđivanja dokumentacije, a u cilju realizacije skupštinskog zaključka koji se odnose na reviziju dugova KAP-a.
Poslanik SNP-a, Srđan Milić je rekao da je on još u novembru 2011. godine predlagao uvođenje stečaja u KAP, ali da je zaključcima iz februara prošle godine to ocijenjeno kao neželjena opcija.
“Nije postojala volja da se zaključci realizuju”, tvrdi Milić.
Predsjednik Sindikata Aluminijuma KAP-a Rade Krivokapić saopštio je da su radnici zadovoljni trenutnom situacijom, jer se plate isplaćuju po dogovoru sa stečajnim upranvikom, ali da su zabrinuti da bi se od Nove godine mogao smanjiti nivo proizvodnje i dovesti u pitanje njen opstanak.
Predstavnici dva sindikata Rudnika boksita su saopštili da im se duguje deset zarada, kao i da se što prije mora riješiti i problem te kompanije, koja, kako su ocijenili, može biti rentabilna.
Odbor je predložio Skupštini i da usvoji Predlog izmjena i dopuna zakona o administrativnim taksama, dok Predlog zakona o zaštiti državnih interesa u rudarsko-metalurškom sektoru, koji su podnijeli poslanici DF-a, nije dobio zeleno svjetlo.
