Portal AnalitikaIzvor
UPR je kreirala Generalna skupštia UN-a i primjenjuje se od 2008. godine. Crna Gora je u januaru ove godine predstavila drugi Nacionalni izvještaj o stanju ljudskih prava, a konačan izvještaj usvojen je 7. juna u Ženevi.
U Podgorici je danas predstavljen izvještaj UPR koalicije u Crnoj Gori, sa presjekom preporuka i ključnih izazova u implementaciji UPR preporuka.
Izvještaj predstavlja rezultat rada koalicije nevladinih organizacija okupljenih oko projekta Osnaživanje kapaciteta organizacija civilnog društva za učešće u UPR procesu, koji su implementirli Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM) i Građanske Alijanse (GA).
Predstavnici crnogorskih nevladinih organizacija kazali su da su UPR preporuke u oblasti promocije i zaštite ljudskih prava, pokazale izvjestan napredak u gotovo svim oblastima ali i ukazale na neophodno djelovanje i unaprjeđenje mnogih segmenata.
U Izvještaju se navodi da je od 124 dobijene preporuke, Crna Gora prihvatila 121, tri nijesu prihvaćene, dok je jedna djelimično prihvaćena.
- Preporuke se uglavnom odnose na primjenu zakona i strateških dokumenata, za razliku od prošlog UPR ciklusa kada su se preporuke u najvećoj mjeri odnosile na donošenje zakonskih rješenja iz oblasti zaštite ljudskih prava - navodi se u izvještaju crnogorskih nevladinih organizacija.
Dio izvještaja koji se odnosi na suočavanje sa prošlošču i torturu predstvio je koordinator programa Građanske alijanse Milan Radović, koji je kazao da je odnos države i nadležnih institucija u procesu suočavanja sa prošlošću bio pasivan u dosadašnjem periodu.
- Na otpočinjanje istraga za ratne zločine koji su se dogodili na prostoru Crne Gore dugo se čekalo. Kada su istrage inicirane, vodile su se sporo, a sudskim postupcima su obuhvaćeni samo neposredni izvršioci - ukazao je on.
Radović je naveo da Tužilaštvo nije postavilo pitanje komandne odgovornosti, koja prije svega podrazumijeva odgovornost nadređenih, jer nijesu ništa učinili da spriječe zločine za koje su morali znati.
Prema njegovim riječima, najveći nedostaci koji su identifikovani u toj oblasti odnose se na slučajeve torture u kojima nadležne državne institucije nijesu sprovele brze, efikasne i djelotvorne istrage koje bi dovele do sankcionisanja svih prekršilaca ljudskih prava.
Radović je rekao da je Ministarstvo unutrašnjih poslova započelo praksu suspendovanja službenika do okončanja postupka, protiv kojih je pokrenut krivični postupak zbog teških kršenja ljudskih prava, što u ranijem period nije bila praksa.» Ipak, postoje policijski službenici koji još nijesu udaljeni sa radnog mjesta, iako je protiv njih podnijeto više pritužbi i krivičnih prijava.
Predstavnik CEDEM-a Marija Vuksanović, govoreći o reformi pravosuđa kazala je da uprkos nedavnim ustavnim i zakonskim promjenama nisu obezbijeđene garancije za političku i finansijsku nezavisnost sudstva, tužilaštva, Ustavnog suda i Zaštitnika ljudskh prava i sloboda.
- Nije isključena mogućnost političkog angažovanja, odnosno nekog drugog oblika konflikta interesa članova Sudskog savjeta, koji su ugledni pravnici van reda sudija ili sudije Ustavnog suda, odnosno članovi Tužilačkog savjeta - navela je ona.
Vuksanović je kazala da je povećana efikasnost i transparentnost rada pravosudnih organa, ali da ostaje zabrinutost zbog velikog broja ukinutih sudskih presuda, posebno iz oblasti organizovanog kriminala i ratnih zločina i neujednačene sudske prakse.
Govoreći o preporukama koje se odnose na LGBT populacija ona je rekla da je u odnosu na prethodni UPR ciklius postignut pomak u odnosu na položaj članova te zajednice.
- Usvojena je Strategija unaprjeđenja kvaliteta života LGBT populacije i održane dvije povorke ponosa. Uprkos nedavnim pomacima, procesuiranje slučajeva nasilja i diskriminacije nad LGBT osobama još nije djelotvorno, o čemu govori činjenica da još nisu procesuirani akteri napada na učesnike prve povorke - ukazala je Vuksanović.
Govoreći o preporukama koje se odnose na prava djece, predstavnik Centra za prava djeteta Rajka Perović, kazala je da je Crnoj Gori u ovom UPR ciklusu upućeno oko 40 preporuka koje se odnose i na usvajanje novog Nacionalnog plana za djecu, kao i na jačanje kapaciteta Savjeta za prava djeteta i uloge zamjenika Ombudsmana za prava djeteta.
- Mišljenja smo da su naše norme široko definisane i da je intencija dobijenih preporuka od Komiteta, da zakonskim tekstovima jasno i nedvosmisleno zabranimo tjelesno kažnjavanje na relaciji roditelj-dijete i nastavnik-dijete kao neprihvatljiv metod vaspitanja djece - navela je ona.
Perović je kazala da je od 1979. godine do danas, 18 evropskih zemalja zakonom zabranilo tjelesno kažnjavanje djece.
- Nadamo se da će Crna Gora pristupiti izmjenama zakona koje će eksplicitno zabraniti tjelesno kažnjavanje djece u svim okruženjima i pokrenuti medijsku kampanju o posljedicama tjelesnog kažnjavanja djece - rekla je ona.
Generalni sekretar Udruženja paraplegičara, Dejan Bašanović kazao je da uprkos značajnim normativnim promjenama, izostaje efikasno i dosljedno sprovođenje usvojenih akata u praksi.
- Crna Gora i dalje ostaje u velikoj mjeri nepristupačna za lica sa invaliditetom, iako je pristupačnost ključni preduslov za zadovoljavanje njihovih osnovnih potreba i njihovu društvenu integraciju - rekao je on.
Prema riječima Bašanovića, kada je u pitanju pristupačnost za osobe sa invaliditetom, uglavnom se misli na fizički pristup objektima, dok se zanemaruje i u drugi plan stavlja pristup javnim uslugama, poput pristupa vozilima javnog prevoza.»U Crnoj Gori ne postoji ni jedan autobus ili taksi vozilo koje je pristupačno za lica koja su korisnici invalidskih kolica«, ali i pristup informacijama i komunikacijama, uključujući javne TV servise i internet".
- Što se tiče zapošljavanja osoba sa invaliditetom, trenutno stanje karakteriše činjenica da se poslodavci i pored benifita koje im omogućuje država, prije odlučuju da uplate sredstva u Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje lica sa invaliditetom nego da zaposle lice sa invaliditetom - ukazao je on.
Predstavnik Centra za romske inicijative Fatima Naza ponovila je da je stanovništvo romske i egipćanske populacije najsiromašnije i najugroženije u Crnoj Gori dvije.
- Dvije godine prije isteka međunarodne inicijative Dekade Roma 2005 – 2015, ova populacija je i dalje isključena iz glavnih društvenih tokova u Crnoj Gori - rekla je ona, navodeći da je posebno težak položaj žena i da veliki problem predstavljaju i ugovoreni brakovi koji su i dalje dio svakodnevnice te populacije.
Direktor Centra za prava žena, Maja Raičević podsjetila je na podatke o procentu učešća žena u predstavničkim tijelima i na mjestima odlučivanja je među najnižim u Evropi – svega 16 odsto u Skupštini, samo tri ministarke u Vladi, jedna žena je predsjednica opštine, dok je učešće žena među odbornicama 14 odsto.
Ona smatra da je neophodno da Radna grupa usvoji predlog izmjena važećeg zakona koji će osigurati da u svakoj grupi od tri kandidata na izbornim listama političkih partija bude najmanje jedna žena.
- Nije uspostavljena besplatna nacionalna SOS linija za žrtve nasilja, neophodno je obezbijediti efikasnu implementaciju Strategije za zaštitu od nasilja u porodici i obezbijediti hitnost u postupanju pravosudnih organa u slučajevima nasilja u porodici, finansijska sredstva za funkcionisanje servisa podrške za žene i djecu žrtve nasilja u porodici, ojačati kapacitete centara za socijalni rad - kazala je Raičević.
U Podgorici je danas predstavljen izvještaj UPR koalicije u Crnoj Gori, sa presjekom preporuka i ključnih izazova u implementaciji UPR preporuka.
Izvještaj predstavlja rezultat rada koalicije nevladinih organizacija okupljenih oko projekta Osnaživanje kapaciteta organizacija civilnog društva za učešće u UPR procesu, koji su implementirli Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM) i Građanske Alijanse (GA).
Predstavnici crnogorskih nevladinih organizacija kazali su da su UPR preporuke u oblasti promocije i zaštite ljudskih prava, pokazale izvjestan napredak u gotovo svim oblastima ali i ukazale na neophodno djelovanje i unaprjeđenje mnogih segmenata.
U Izvještaju se navodi da je od 124 dobijene preporuke, Crna Gora prihvatila 121, tri nijesu prihvaćene, dok je jedna djelimično prihvaćena.
- Preporuke se uglavnom odnose na primjenu zakona i strateških dokumenata, za razliku od prošlog UPR ciklusa kada su se preporuke u najvećoj mjeri odnosile na donošenje zakonskih rješenja iz oblasti zaštite ljudskih prava - navodi se u izvještaju crnogorskih nevladinih organizacija.
Dio izvještaja koji se odnosi na suočavanje sa prošlošču i torturu predstvio je koordinator programa Građanske alijanse Milan Radović, koji je kazao da je odnos države i nadležnih institucija u procesu suočavanja sa prošlošću bio pasivan u dosadašnjem periodu.
- Na otpočinjanje istraga za ratne zločine koji su se dogodili na prostoru Crne Gore dugo se čekalo. Kada su istrage inicirane, vodile su se sporo, a sudskim postupcima su obuhvaćeni samo neposredni izvršioci - ukazao je on.
Radović je naveo da Tužilaštvo nije postavilo pitanje komandne odgovornosti, koja prije svega podrazumijeva odgovornost nadređenih, jer nijesu ništa učinili da spriječe zločine za koje su morali znati.
Prema njegovim riječima, najveći nedostaci koji su identifikovani u toj oblasti odnose se na slučajeve torture u kojima nadležne državne institucije nijesu sprovele brze, efikasne i djelotvorne istrage koje bi dovele do sankcionisanja svih prekršilaca ljudskih prava.
Radović je rekao da je Ministarstvo unutrašnjih poslova započelo praksu suspendovanja službenika do okončanja postupka, protiv kojih je pokrenut krivični postupak zbog teških kršenja ljudskih prava, što u ranijem period nije bila praksa.» Ipak, postoje policijski službenici koji još nijesu udaljeni sa radnog mjesta, iako je protiv njih podnijeto više pritužbi i krivičnih prijava.
Predstavnik CEDEM-a Marija Vuksanović, govoreći o reformi pravosuđa kazala je da uprkos nedavnim ustavnim i zakonskim promjenama nisu obezbijeđene garancije za političku i finansijsku nezavisnost sudstva, tužilaštva, Ustavnog suda i Zaštitnika ljudskh prava i sloboda.
- Nije isključena mogućnost političkog angažovanja, odnosno nekog drugog oblika konflikta interesa članova Sudskog savjeta, koji su ugledni pravnici van reda sudija ili sudije Ustavnog suda, odnosno članovi Tužilačkog savjeta - navela je ona.
Vuksanović je kazala da je povećana efikasnost i transparentnost rada pravosudnih organa, ali da ostaje zabrinutost zbog velikog broja ukinutih sudskih presuda, posebno iz oblasti organizovanog kriminala i ratnih zločina i neujednačene sudske prakse.
Govoreći o preporukama koje se odnose na LGBT populacija ona je rekla da je u odnosu na prethodni UPR ciklius postignut pomak u odnosu na položaj članova te zajednice.
- Usvojena je Strategija unaprjeđenja kvaliteta života LGBT populacije i održane dvije povorke ponosa. Uprkos nedavnim pomacima, procesuiranje slučajeva nasilja i diskriminacije nad LGBT osobama još nije djelotvorno, o čemu govori činjenica da još nisu procesuirani akteri napada na učesnike prve povorke - ukazala je Vuksanović.
Govoreći o preporukama koje se odnose na prava djece, predstavnik Centra za prava djeteta Rajka Perović, kazala je da je Crnoj Gori u ovom UPR ciklusu upućeno oko 40 preporuka koje se odnose i na usvajanje novog Nacionalnog plana za djecu, kao i na jačanje kapaciteta Savjeta za prava djeteta i uloge zamjenika Ombudsmana za prava djeteta.
- Mišljenja smo da su naše norme široko definisane i da je intencija dobijenih preporuka od Komiteta, da zakonskim tekstovima jasno i nedvosmisleno zabranimo tjelesno kažnjavanje na relaciji roditelj-dijete i nastavnik-dijete kao neprihvatljiv metod vaspitanja djece - navela je ona.
Perović je kazala da je od 1979. godine do danas, 18 evropskih zemalja zakonom zabranilo tjelesno kažnjavanje djece.
- Nadamo se da će Crna Gora pristupiti izmjenama zakona koje će eksplicitno zabraniti tjelesno kažnjavanje djece u svim okruženjima i pokrenuti medijsku kampanju o posljedicama tjelesnog kažnjavanja djece - rekla je ona.
Generalni sekretar Udruženja paraplegičara, Dejan Bašanović kazao je da uprkos značajnim normativnim promjenama, izostaje efikasno i dosljedno sprovođenje usvojenih akata u praksi.
- Crna Gora i dalje ostaje u velikoj mjeri nepristupačna za lica sa invaliditetom, iako je pristupačnost ključni preduslov za zadovoljavanje njihovih osnovnih potreba i njihovu društvenu integraciju - rekao je on.
Prema riječima Bašanovića, kada je u pitanju pristupačnost za osobe sa invaliditetom, uglavnom se misli na fizički pristup objektima, dok se zanemaruje i u drugi plan stavlja pristup javnim uslugama, poput pristupa vozilima javnog prevoza.»U Crnoj Gori ne postoji ni jedan autobus ili taksi vozilo koje je pristupačno za lica koja su korisnici invalidskih kolica«, ali i pristup informacijama i komunikacijama, uključujući javne TV servise i internet".
- Što se tiče zapošljavanja osoba sa invaliditetom, trenutno stanje karakteriše činjenica da se poslodavci i pored benifita koje im omogućuje država, prije odlučuju da uplate sredstva u Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje lica sa invaliditetom nego da zaposle lice sa invaliditetom - ukazao je on.
Predstavnik Centra za romske inicijative Fatima Naza ponovila je da je stanovništvo romske i egipćanske populacije najsiromašnije i najugroženije u Crnoj Gori dvije.
- Dvije godine prije isteka međunarodne inicijative Dekade Roma 2005 – 2015, ova populacija je i dalje isključena iz glavnih društvenih tokova u Crnoj Gori - rekla je ona, navodeći da je posebno težak položaj žena i da veliki problem predstavljaju i ugovoreni brakovi koji su i dalje dio svakodnevnice te populacije.
Direktor Centra za prava žena, Maja Raičević podsjetila je na podatke o procentu učešća žena u predstavničkim tijelima i na mjestima odlučivanja je među najnižim u Evropi – svega 16 odsto u Skupštini, samo tri ministarke u Vladi, jedna žena je predsjednica opštine, dok je učešće žena među odbornicama 14 odsto.
Ona smatra da je neophodno da Radna grupa usvoji predlog izmjena važećeg zakona koji će osigurati da u svakoj grupi od tri kandidata na izbornim listama političkih partija bude najmanje jedna žena.
- Nije uspostavljena besplatna nacionalna SOS linija za žrtve nasilja, neophodno je obezbijediti efikasnu implementaciju Strategije za zaštitu od nasilja u porodici i obezbijediti hitnost u postupanju pravosudnih organa u slučajevima nasilja u porodici, finansijska sredstva za funkcionisanje servisa podrške za žene i djecu žrtve nasilja u porodici, ojačati kapacitete centara za socijalni rad - kazala je Raičević.
MINA
