Istraživanje o percepciji rasprostranjenostoi korupcije, kvaliteta zdravstvene zaštite i informisanosti o osnovnim pravima pacijenata u zdravstvenom sistemu Crne Gore, sprovedeno je među punoljetnim državljanima Crne Gore od 15. maja do 15. juna na uzorku od 1038 ispitanika.
CEMI je danas organizovao nacionalnu konferenciju Korupcija u zdravstvenom sistemu – potencijalni rizici i mjere za njihovo prevazilaženje, na kojoj su predstavljeni studija i rezultati istraživanja u toj oblasti.
Da je korupcija prisutna ili u velikoj mjeri prisutna u zdravstvu smatra 43,1 odsto ispitanika, dok svega 11,5 odsto smatra da u ovoj oblasti nema korupcije.
Tokom istraživanja je zabilježeno da je 5,1 odsto anketiranih izjavilo da su njihove porodice tokom prethodne godine jednom platile uslugu zdravstvenoj ustanovi, dok je 2,5 odsto platilo uslugu više puta.
"Mito je, prema izjavama ispitanika koji su istakli da su oni ili članovi njihove porodice platili uslugu (7,6 odsto ukupne populacije), najčešće dat hirurzima, ginekolozima, medicinskim tehničarima, kao i izabranom ljekaru”, navodi se u rezultaima istraživanja.
U slučaju neformalnog plaćanja usluge “tarifa” je najčešće bila unaprijed poznata, dok je mito, od ispitanika koji su neformalno platili u zdravstvenoj ustanovi, po sopstvenoj procjeni dalo 23 odsto pojedinaca.
Čak 44,4 odsto ukupne populacije ispitanika tvrdi da je nekada, u nedefinisanom vremenskom periodu častilo zdravstvenog radnika iako to nije traženo.
Navodi se da je od ukupnog broja ispitanih, 37 odsto izjavilo da je bilo upućeno u privatnu kliniku od strane ljekara gdje su morali da plate pregled, iako su mogli da dobiju besplatan pregled u državnoj.
Većina ispitanika smatra da mali broj ljekara ili samo ljekari na određenim odjeljenjima uzimaju mito u vidu novca.
Razlozi za postojanje korupcije u zdravstvu, prema mišljenju anketiranih su prvenstveno niska primanja zdravstvenih radnika (za 50,2 odsto ispitanika), nepoštovanje profesionalnih dužnosti (29,25 odsto ispitanika) i 23, 5 odsto ispitanih smatra da je to zbog posebnosti naše kulture.
Ispitanici, 66,1 odsto ne znaju kome bi se obratili ako bi došlo do kršenja prava pacijenata, a 7,4 odsto ispitanika naveli su da su čekali duže od tri mjeseca na pregled kod ljekara specijaliste.
Svaki peti ispitanik, odnosno 20,1 odsto njih smatra da ne može dobiti zdravstvenu uslugu kad god mu je ona potrebna, a 36 odsto njih smatra da u toku zdravstvenih pregleda dolazi do narušavanja privatnosti pacijenata jer se dešava da u prostor, gdje ljekar obavlja pregled, ulaze nepozvane osobe.
Samo deset odsto anketiranih nije nikada moralo da plati lijek koji se nalazi na „pozitivnoj listi“.
Nešto manje od dvije trećine se uglavnom ili u potpunosti slaže sa tvrdnjom da su ljekari ljubazni i korektni prema pacijentima, a ocjena koju su u tom segment dobile medicinske sestre je za stepen-dva lošija.
Studija o procjeni rizika od korupcije u zdravstveom sistemu Crne Gore pokazala je da su najčešći oblici korupcije u odnosu zdravstveni radnik – pacijent neformalna plaćanja od strane pacijenta, ilegalna korišćenja javnih zdravstvenih ustanova za privatnu praksu, zloupotreba istovremenog rada u javnim i privatnim zdravstvenim ustanovama i odsustvo u toku obaveznog radnog vremena.
Ministar zdravlja, Miodrag Radunović, kazao je da sva istraživanja koja su rađena govore o povećanoj percepciji korupcije u zdravstvu, ”ali ta percepcija nije objektivizirana i prijavama Upravi policije, Tužilaštvu, Ministarstvu, Upravi za antikorupciju“.
"Mislim da se mora individualizovati odgovornost za konkretne učinke svakog pojedinca u sistemu zdravstva”, kazao je ministar zdravlja.
“Korupcije ima i vjerovatno na svim nivoima. Ja mislim mnogo manje nego što je percepcija javnosti, ali mislim da je važnije kako sistemski da stanemo na put tome, da dovedemo sistem do tog nivoa da mogućnost koruptivnog djelovanja bude svedena na minimum”, rekao je on.
Prema riječima Radunovića, nije samo problem u neformalnom plaćanju, u odnosu pacijenta i ljekara, navodeći da ne manja pažnja treba da bude usmjerena na relaciju zdravstveni radnici sa farmaceutskim sektorom.
“Iako se posljednjih nekoliko godina mnogo govorilo o korupciji u crnogorskom zdravstvu, moram da kažem da je to uglavnom bio utisak stvoren u javnosti. Ovo ističem jer se Ministarstvu i pored naše iskazane namjere za potpunu saradnju za rješavanjem tog problema, javio zaista mali broj građana, a svi ti slučajevi proslijeđeni su nadležnim organima”, kazao je on.
Radunović je naveo da su Ministarstvu u toku 2011. godine dostavljene 22 prijave na sumnju za postojanje korupcije u zdravstvenom sistemu, prošle godine 12, a u prva dva kvartala ove godine jedna prijava.
Ambasador Njemačke, Pius Fišer, kazao je da je Crna Gora posvećena borbi protiv korupcije, navodeći da je u pitanju pojava koja se ne može iskorijeniti preko noći i da je za to potrebna transformacija cijelog društva.
On je ocijenio da je uticaj civilnog sektora doprinio povećavanju svijesti javnosti o neophodnosti borbe protiv te pojave, navodeći da je vrijeme da se sa njom bori na svim nivoima i da su kazne neophodne kako bi se spriječile koruptivne prakse.
Fišer je rekao da su pacijenti posebno podložni korupciji i dodao da je potrebna struktiurna reforma kako bi se stvari mijenjale.
On je ocijenio da su javne nabavke podložne korupciji i dodao da se često pod izgovorom da je nešto hitno iskoristi prilika za lične interese i privilegije, navodeći da je zato u toj oblasti ključna transparentnost u radu.
Direktorica Svjetske zdravstvene organizacije za Crnu Goru, Mina Brajović, kazala je da je korupcija uz siromaštvo, nejednakost, građanske sukobe, diskriminaciju i nasilje predstavlja ključni izazov koji nije adekvatno riješen u kontekstu ljudskih prava.
Prema njenim riječima, korupcija uvijek postoji kada je prisutan monopol, diskreciona ovlašćenja, uz odsustvo transparentnosti.
Brajović je kazala da su zdravstveni sistemi industrija ogromnih gabarita i da nude prilike za zloupotrebe i nezakonito bogaćenje ako nema adekvatnih mehanizama kontrole, navodeći da je, prema procjenama SZO, godišnja potrošnja na globalnom nivou u sektoru zdravstva iznosi oko 5,3 triliona američkih dolara.
Ona je rekla da posebnu pažnju treba posvetiti iskorjenjavanju neformalnom plaćanju zdravstvenih usluga i ukazala da je poseban problem što takvu praksu uglavnom koriste bolesni i siromašni.
Predsjednik CEMI-ja Zlatko Vujović kazao je da je inicijativa te NVO da se održi tematska sjednica nacionalne komisije za borbu protiv korupcije, navodeći da je ona prihvaćena i da su u toku pripreme za realizaciju.
„To će biti prva sjednica nacionalne komisije tog tipa, a nakon toga će uslijediti i sjednica koja će se baviti korupcijomu sektoru obrazovanja“, najavio je on.
On je kazao da je veliki izvor korupcije nedostatak novca u budžetu i nemogućnost pružanja kvalitetnih usluga svima kojima trebaju.
„Istraživanja su pokazala da je potrebno unijeti značajan broj mjera u borbi protiv korupcije u zdravstvu, a da one koje su postojeće nisu dovoljne“, ukazao je Vujović.
Izvor: MINA
