Predsjednica Upravnog Odbora Juventasa, Ivana Vujović, kazala je da je Povorka ponosa ukazala na nekoliko osobenosti crnogorskog društva.
“Osim crkve, koja svoj politički uticaj pokušava da jača kroz zauzimanje u ovom trenutku upražnjenog mjesta mrzitelja drugačijeg, nema puno važnijih kreatora društvene svijesti koji su otvoreno iskazali netrpeljivost prema LGBT populaciji”, rekla je ona agenciji MINA.
Prema njenim riječima, država je, kroz djelovanje Uprave policije tokom Prajda, u odnosu na prethodni period pokazala veći stepen političke volje da zaštiti drugačije, manjinu i Ustav.
“Na tužilaštvu je, sada nakon Prajda, da pokaže da li ono ima kapaciteta, volje i znanja da isto u svom domenu uradi”, smatra Vujović.
S obzirom na to da su izvršioci nereda na Povorci bili uglavnom mladi, čak i maloljetni građani, ona je navela da je više puta istaknuto da prevencija homofobije, ali i prevencija svakog oblika nasilnog ponašanja, mora biti dio školskih programa.
“Školsko okruženje mora biti sigurno za sve, kako za učenike, tako i za nastavni kadar. Problematičan jeste izostanak adekvatnih informacija u školskim sadržajima, ali je još problematičnija, najčešće nekažnjena, pojava nasilja izazvanog pretpostavljenom seksualnom orijentacijom”, ukazala je ona.
Vujović je kazala da oni koji su skloni da, u školskom okruženju, nasilno reaguju na različitost, kada su potpognuti autoritetima, u porodici, u medijima, u crkvi ili u školi, reaguju nasilno i na praktikovanje slobode okupljanja i udruživanja.
“Tolerancija i poštovanje različitosti se uče, pa i naše društvo treba da pruži uslove svojoj omladini da nesmetano usvaja nenasilan i poštujući odnos prema drugima, bez obzira na različitost”, rekla je ona.
Prema riječima Vujović, teško je licitirati koji su pojedinačni razlozi zbog kojih neka mlada osoba reaguje nasilno i agresivno prema ljudima i materijalnim dobrima.
“Ali, kao što sam već napomenula, pored mogućih korjenitijih uzroka koji se tiču opšteg standarda i tradicionalnih društvenih normi, odgovor treba tražiti i u ponudi mladima za ispunjavanje slobodnog vremena, ali i u nekada zapaljivim govorima autoriteta”, navela je ona.
Vujović smatra da je pored izmjene školskih sadržaja, uspostavljanje osnovnih preventivnih mehanizama od velike važnosti kako bi škola imala mogućnost da gradi kulturu zdravlja, dobrobiti, mira, tolerancije, bezbjednosti i poštovanja.
Kako je kazala, maltretiranje, uznemiravanje ili diskriminacija ne smiju biti tolerisani i moraju predstavljati osnov za disciplinski postupak.
“Potrebna je izrada procedura na nivou Ministarstva prosvjete ali i škola protiv homofobičnog i transfobičnog nasilja ove školske ustanove je usklađena sa sa svim važećim državnim propisima, te će biti primjenjivana u skladu sa njima”, dodala je ona.
Vujović je rekla da su potrebni i dodatni programi neformalnog obrazovanja praćeni informativnim materijalima prilagođenim mladima.
“Juventas je, vođen ovim principima sproveo projekta “Ne učimo diskriminaciju”, koji se sastojao iz reprezentativnog istraživanja među 1.599 srednjoškolaca, 40 interakivnih sesija sa srednjoškolcima iz deset crnogorskih srednjih škola, kao i izrade i distribucije posebnog materijala prijemčivog srednjoškolcima”, rekla je ona.
Vujović je podsjetila da je svima potrebno da se osjećaju uvaženim i važnim, da imaju samopoštovanje, “pa neki mladi biraju da se dokažu upravo kroz izgrede, vjerovatno u ovom slučaju sa dubokim ubjeđenjem u ispravnost svojih motiva”.
“Stoga, treba djelovati više preventivno, manje represivno, ali, svakako i pokazati izricianjem propisanih kazni da je nasrtaj na lica i imovinu kažnjiv”, kazala je ona.
Vujović smatra da su na ponašanje mladih mogle uticati i izjave, govori mržnje koji su se čuli u vezi sa Povorkom, pogotovo od osoba koje imaju određeni autoritet.
“Naravno, u isto vrijeme, kako su govori mržnje gotovo isključivo bili inicirani od strane SPC-a, ovu Povorku su obilježili manji broj osoba koje narušavaju javni red i mir i manja materijalna šteta u odnosu na prve Povorke organizovane u ostalim glavnim gradovima Regiona”, ukazala je ona.
Prema riječima Vujović, Juventas je u prethodnom polugodištu 2013. godine sproveo istraživanje među 1599 srednjoškolaca, o stavovima vezanim za seksualnost, seksualnu orijentaciju i partnerske odnose.
Ona je podsjetila da je istraživanje pokazalo da se 74,7 odsto srednjoškolaca osjeća sigurnim u školskom okruženju, što je, dodala je, podatak koji može da zavara, “pogotovo kada ukažemo na to da je svaki deseti srednjoškolac i srednjoškolka izjavio da ne osjeća sigurno”.
“Podaci koji pokazuju stepen percipirane (ne)sigurnosti i (ne)bezbjednosti u školskom okruženju su: 57,3 odsto srednjoškolaca je izjavilo da se svakodnevno ili često u njihovoj školi dešava da učenici budu izloženi podsmijavanju i omalovažavanju od strane drugih učenika”, rekla je Vujović.
U tom istraživanju 53,3 odsto srednjoškolaca kazali su da se svakodnevno ili često dešava da učenici budu izloženi vrijeđanju, nazivanju pogrdnim imenima, 27,6 odsto prijetnjama, a 16,7 odsto ispitanika je kazalo da se u njihovoj školi svakodnevno ili često dešava da učenici od strane drugih učenika budu fizički povrijeđeni.
Kako je kazala Vujović, bezbjednosti LGBT osobe koja je percipirana kao LGBT u školskom okruženju je na veoma niskom nivou.
“O čemu govore padaci da je 63 odsto srednjoškolaca izjavilo da je čulo da je neka mlada osoba, zato što drugi smatraju da je gej, lezbejka, biseksualna, transrodna, bila izložena podsmijavanju, 53,5 odsto je čulo da je bila izložena vrijeđanju, 22,7 odsto fizičkom povrijeđivanju, a trećina da je bila izložena prijetnjama”, navela je Vujović.
Izvor: MINA
