Prema njegovim riječima, naplata primitaka za koje je zadužena Uprava carina, povećana je uprkos uslovima koje karakteriše manja vrijednost ukupno uvezene robe i značajan pad prihoda od carine, zbog preuzetih obaveza po Sporazumima o slobodnoj trgovini, što je značilo smanjenje ili ukidanje carinskih stopa.
»Svi parametri ukazuju da je plan premašen. Programski zadaci se realizuju u skladu sa postavljenim planom, kako kada govorimo o naplati, tako i po pitanju jačanja integriteta službe, zaštite carinskog područja i suzbijanja sive ekonomije«, rekao je Joković u intervjuu agenciji Mina-business povodom Dana carinske službe 18. oktobra, podsjećajući na važnu ulogu te institucije u ekonomskom i društvenom razvoju Crne Gore.
On je podsjetio da više od 500 zaposlenih u Upravi carina slavi taj dan i oni imaju važnu ulogu u regulaciji međunarodne trgovine, jačanju nacionalne bezbjednosti i obezbjeđivanju nacionalnog suvereniteta.
»Koristim priliku da svima njima čestitam Dan Uprave carina. Posebno ističem ulogu onih pojedinaca sa vizijom i profesionalnim integritetom koji predanim radom doprinose evropeizaciji i punoj transformaciji ove institucije u moderan i efikasan sistem«, kazao je Joković.
Uprava carina je, kako je naveo, od januara do septembra obradila oko 167,29 hiljada jedinstvenih carinskih isprava, od čega je 99,7 odsto deklaracija poslato elektronskim putem, što znači da je sistem elektronskog podnošenja deklaracija u funkciji, kao preduslov za dalji razvoj bespapirnog poslovanja ili e-carine.
Kroz, kako je dodao, izuzetno važan institut naknadne kontrole, naplaćeno je oko 1,67 miliona eura, dok je vrijednost oduzete neprijavljene robe 516,74 hiljade EUR.
U prvih devet mjeseci ove godine službenici Uprave carina u graničnim ispostavama spriječili su 27 pokušaja krijumčarenja narkotika. Oduzeto je 758 kilograma skanka, 110 kilograma marihuane i 12,123 kilograma heroina.
»Već sada je količina pronađenih oduzetih narkotika veća u odnosu na prošlu godinu. Možemo konstatovati da je Uprava carina u ovom segmentu napravila izuzetan pomak, jer sada ima vrlo specijalizovane pojedince i timove koji se, ostvarujući odličnu saradnju sa Upravom policije, odlučno suprotstavljaju nelegalnim aktivnostima«, rekao je Joković.
On je saopštio da je od 1. januara prošle godine, Uprava carina donijela četiri rješenja za pojednostavljeni postupak uvoza robe, čija je svrha da se privrednim subjektima, koji poštuju carinske propise i redovno koriste carinske postupke, omogući brzo, lako i efikasno sprovođenje carinskog postupka, uz najkraće moguće zadržavanje robe.
Pojednostavljenim postupcima omogućava se privrednicima da robu stave u zahtijevani carinski postupak, na osnovu carinske deklaracije koja ne sadrži neke od podataka, odnosno kojoj nijesu priloženi svi dokumenti (nepotpuna deklaracija), trgovačkih ili službenih isprava (faktura) ili na osnovu knjigovodstvenih upisa.
»Pojednostavljeni carinski postupci utiču na efikasnije poslovanje privrednih subjekata i smanjenje troškova uvoza, čime se povećava njihova konkurentnost, a ujedno se rasterećuju carinski robni terminali. Takođe, uvoznici koji koriste pojednostavljeni postupak, nemaju carinski dug, jer je to i jedan od preduslova za davanje odobrenja«, precizirao je Joković.
Uprava carina, kako je dodao, radi i na pojednostavljenju procedura kod izvoza i u tu svrhu trenutno se realizuje pilot projekat sa izvoznikom Plantaže za postupak pojednostavljenja na osnovu knjigovodstvenog upisa, za kojeg je prethodno ocijenjeno da ispunjava uslove.
Uprava carina ima pravo da poništi jednom izdato odobrenje i to kada nastupi neka od okolnosti propisanih carinskim propisima. Odobrenje se može poništiti u slučaju kada imalac odobrenja ne izvršava obaveze u roku i na način određen u odobrenju.
»Pojednostavljenja carinskih postupaka ne suspenduju carinske kontrole, jer Uprava carina ima ovlašćenje da i nakon što uvoznik dobije odobrenje sprovodi carinske kontrole, posebno naknadnu kontrolu«, objasnio je Joković.
Specifičnost procedura koje funkcionišu u Upravi carina je, kako je kazao, u tome što se uobičajena roba ne stavlja na raspolaganje uvoznicima, ukoliko carinski dug nije plaćen ili obezbijeđen na propisan način.
»Javnosti su poznati razlozi oko duga Elektroprivrede (EPCG) i Vlada traži rješenja za postojeću situaciju. Ako se izuzme ovaj dug, a uzme u obzir i privredni ambijent u kojem posluju carinski obveznici, može se reći da preostali carinski dug nema značajniji udio u ukupnim potraživanjima«, saopštio je Joković.
Podaci o stanju carinskog duga u carinskom knjigovodstvu se, kako je dodao, svakodnevno ažuriraju zavisno od procedure njegove naplate odnosno roka dospjelosti.
»Prilikom utvrđivanja visine ukupnog carinskog duga neophodno je uzeti u obzir činjenicu da li je carinski dug pokriven garancijama poslovnih banaka za odloženo plaćanje carinskog duga ili je odložen po osnovu rješenja Ministarstva finansija i zaključkom Vlade, da li je dug obezbijeđen mjenicom i plaćanjem u ratama, odložen po drugim osnovama«, naveo je Joković.
Jedan dio carinskog duga se, kako je kazao, naplaćuje i putem prinudne naplate kod Centralne banke, prijave potraživanja u postupku otvaranja stečaja kod Privrednog suda i slično, tako da su ta potraživanja u postupku naplate i sprovođenja Zakonom predviđenih procedura i zavise od ažurnosti naplate kod ostalih institucija sistema
Uprava carina je listu carinskih dužnika objavila 1. jula, paralelno sa objavljivanjem liste poreskih dužnika. Prema toj listi, ukupan carinski dug iznosi oko 33,2 miliona EUR.
»U pripremi je objava nove liste za posljednje tromjesečje. Kako se radi o obradi velikog broja podataka koji se svakodnevno mijenjaju, rade se vrlo pažljivo kontrole kako bi moguće greške i eventualna neuparivanja plaćanja sa potraživanjima sveli na minimum«, objasnio je Joković.
Najveći carinski dužnici su, kako je saopštio, EPCG, Kombinat aluminijuma (KAP) i Montenegro erlajns /Airlines/. Carinski dug EPCG iznosi 25,6 miliona EUR, Montenegro erlajnsa 5,23 miliona, a KAP-a 135,89 hiljada eura.
Prema riječima Jokovića, intenzivnim, planskim i visoko profesionalnim inspekcijskim kontrolama Uprava carina je uspjela da utiče na povećanje discipline privrednih subjekata u poštovanju carinskih propisa.
Od ukupno podnesenih 455 prekršajnih naloga u prošloj godini i devet mjeseci ove, podneseno je 112 naloga protiv preduzeća. Najveći broj prekršaja odnosi se na uzimanje robe ispod carinskog nadzora u carinskim skladištima, neprijavljivanje i nepravilno svrstavanje robe.
Kada su u pitanju kontrole, Joković je naglasio da je u Upravi carina implementirala novi savremeni elektronski sistema za analizu rizika.
»Profili rizika, kreirani u skladu sa standardima Svjetske carinske organizacije i najboljom praksom u zemljama EU, omogućavaju selektivnu kontrolu pošiljki čime se obezbjeđuje brz protok robe u carinskom postupku uz istovremeno sprovođenje potrebnog stepena kontrole«, objasnio je Joković.
Na pitanje da li nedostatak vaga na pojedinim graničnim prelazima ostavlja prostor za malverzacije, on je odgovorio da je Uprava carina eliminisala tu mogućnost jer se kroz sistem sistematske elektronska razmjene podataka dobijaju informacije o najavama pošiljki iz zemalja regiona koje sadrže sve podatke o robi neophodne za efikasnu i blagovremenu analizu rizika.
Takođe, primjenjuju se mjere kao što su stavljanje robe pod carinski nadzor do unutrašnjeg robnog terminala, detaljni ili djelimičan pregled na osnovu analize rizika, kontrolno vaganje na unutrašnjem terminalu, razmjena informacija sa carinskim službama regiona.
Vage postoje na graničnim prelazima Kula, Dračenovac, Dobrakovo, Ranče, Debeli Brijeg, Sukobin i Božaj, kao i u Slobodnoj zoni Bar.
Zakonom nije regulisano instaliranje vaga na graničnim prelazima.
»Ukoliko postoje infrastrukturni i drugi uslovi vaga spada u standarnu opremu svakog modernog robnog graničnog prelaza«, rekao je Joković.
On je, govoreći o aktivnosti Uprave carina na planu jačanja integriteta i borbe protiv korupcije, rekao da one nijesu jednokratne ili kampanjske, već permanentne, sveobuhvatne i u saglasnosti sa najvišim evropskim standardima u toj oblasti.
»To je, prepoznala i krovna institucija u ovoj oblasti, Svjetska carinska organizacija, koja u svojim najnovijim publikacijama antikoruptivni model crnogorske Uprave carina navodi kao primjer dobre prakse«, rekao je Joković.
Antikoruptivna strategija Uprave carina zasniva se u suštini na edukativnim, preventivnim i represivnim mehanizmima. Dosljednim sprovođenjem sva tri segmenta održava se visok nivo integriteta carinske službe, osigurava priliv sredstava u državni budžet i smanjuje mogućnost neujednačenog postupanja prema strankama u carinskom postupku.
»Poboljšanje antikorupcijskog ambijenta jeste za Upravu carina imperativ i nalazimo da je proaktivnost poslovnog okruženja ključna za postizanje neophodnog sinergetskog efekta. Snažno partnerstvo na toj relaciji smanjiće mogućnost za zloupotrebe i pogodovaće ekonomskom napretku Crne Gore«, poručio je Joković. »Dakle, snažno partnerstvo – snažan uticaj, kao novi obrazac ponašanja u borbi protiv korupcije«.
On je podsjetio da Uprava carina preduzima veliki broj aktivnosti u procesu evropskih integracija Crne Gore u cilju usklađivanja carinskog zakonodavstva sa evropskim.
Tokom bilateralnog sastanka za Poglavlje 29 - Carinska Unija, kroz 22 prezentacije uspješno je, kako je kazao, predstavljeno crnogorsko carinsko zakonodavstvo kao i postojeći institucionalni okvir i administrativni kapaciteti za efikasno sprovođenje propisa u toj oblasti.
Predstavnici Evropske komisije (EK) konstatovali su da je crnogorsko zakonodavstvo u značajnoj mjeri usklađeno sa pravnom tekovinom EU, kao i da pripremljene prezentacije karakteriše visok kvalitet i konciznost saopštenih odgovora.
Uprava carina je takođe dobila pozitivnu ocjenu od predstavnika Monitoring misije Generalnog direktorata za oporezivanje i carinsku uniju EK (DG TAXUD), koja je realizovana u martu, sa ciljem procjene administrativnih kapaciteta Uprave carina u oblasti informacionih tehnologija i budućeg razvoja EU sistema za razmjenu podataka.
U ovoj godini Uprava carina je izradila Poslovnu strategiju 2013-2015 u skladu sa preporukama i smjernicama EU, kao i Strategiju za razvoj interoperabilnosti sistema i Taktički plan za ICT strategiju. Dokumenti sadrže aktivnosti koje planira Uprava carina da realizuje u procesu evropskih integracija u narednom periodu.
Joković je veoma zadovoljan procesom usavršavanja i profesionalnog napretka službenika Uprave carina, koji je posebno uočljiv kroz rješavanje evropskih pitanja iz oblasti carinske politike i uopšte komunikaciju sa briselskom administracijom.
»Uvjeren sam da je to rezultat, ne samo kontinuiranih obuka i usavršavanja kroz razne programe, već i njihove težnje da u ovoj, intenzivnoj fazi integracija, pokažu da jesu i da mogu biti značajan dio moderne evropske administracije«, naveo je Joković.
Saradnja Uprave carina sa drugim državnim organima, kako je dodao, veoma je efikasna i uspješna i sprovodi se na osnovu potpisanih sporazuma o međusobnoj saradnji.
»Izgrađen je visok stepen uzajamnog povjerenja među pripadnicima državnih organa što uz naglašeni profesionalizam doprinosi efikasnom funkcionisanju u skladu sa najvišim standardima. Posebno je intenzivna saradnja u zajedničkim kontrolama sa Upravom policije i Poreskom upravom što najbolje potvrđuju rezultati koji su postignuti u prethodnom periodu«, ocijenio je Joković. »Naravno, moramo učiniti još jače napore i pokazati spremnost za još odlučniju borbu protiv korupcije i kriminala«.
(Mina biznis)
