Ukidanje kriznog poreza vjerovatno će usloviti usvajanje novih propisa. Tako je Ministarstvo finansija pripremilo već pet mogućih verzija novih poreza. Te opcije podrazumijevaju i progresivno i proporcionalno zaduživanje. Sadašnja stopa od devet odsto na zarade ispod 480 ra moguće je da bude zamijenjena većom od 10, 11 ili 12 procenata. Kada je riječ o progresi v nom oporezivanju, predlog je da se dodatno oporezuju zarade iznad 1.440 eura, po stopi do 21 procenat.
Ministar finansija Radoje Žugić nedavno je najavio da Ministarstvo finansija priprema novi set mjera koje će sa budžetom predložiti Skupštini.
"Sada smo takođe pripremili novi set mjera, njih deset koje će pratiti donošenje Zakona o budžetu. Ove smo mjere nazvali upravo zbog onih koji su osporavali efektivnost prethodnih mjera konzistentnim mjerama fiskalnog prilagođavanja. Te mjere obuhvataju, reći ću samo najvažnije, da smo riješili da donesemo Zakon o zaradama u javnom sektoru, gdje će zarade dominantno biti objektivizirane, odnosno zavisiće od kretanja fiskalnih i monetarnih parametara, njihovo kretanje zavisiće od nivoa profitabilnosti, ali će zavisiti i od nivoa zaduženosti kada su u pitanju lokalne samouprave i javna preduzeća", kazao je Zugić krajem prošle sedmice.
Osim ukidanja kriznog poreza, izvjesno je da će biti ukinuta taksa na strujomjere u iznosu od eura na mjesečnom nivou. Ta taksa je uvedena sredinom prošle godine.
Podsjećamo, krizni porez podrazumijevao je oporezivanje po stopi od 15 odsto za sve neto zarade iznad 480 eura. Prema saznanjima Dnevnih novina, efekti od kriznog poreza nijesu na planiranom nivou, zbog čega će biti najvjerovatnije ukinut. Definitivnu odluku o tome donijeće Vlada, a to se očekuje da bude definisano do predlaganja budžeta za narednu godinu, što se može očekivati do početka decembra.
