Bez obzira na to što je u ovom trenutku neriješeno više od pet hiljada zahtjeva za povraćaj imovine, iz budžeta je već - po pozitivno riješenim zahtjevima - do sada isplaćeno 24,7 miliona eura na ime obeštećenja bivšim vlasnicima. No, to je tek dio obaveza države: ukupan dug po osnovu emitovanih obveznica restitucije, kojima se trguje na Montenegroberzi, trenutno iznosi - više od 88 miliona eura.
Problem neriješenih imovinsko-pravnih odnosa opterećuje i investitore - poznati su primjeri maslinjaka u uvali Valdanos i zemljišta u Mrčevom polju, koje se vodi na kompaniju “Montepranco Bokaprodukt”. Zbog prava na restituciju nedavno su bivši vlasnici “minirali” promociju prvog izgrađenog golf terena u Crnoj Gori, u organizaciji Boka grupe i irskog biznismena Džona Kenedija.
Ove godine riješeno 579 predmeta: Prema podacima Ministarstva finansija dostavljenim Portalu Analitika, od početka godine do kraja septembra tri regionalne komisije za povraćaj i obeštećenje riješile su ukupno 579 predmeta, od čega su pozitivno riješena 102, a odbijeno 477 zahtjeva.
- Od pozitivno riješenih zahtjeva 75 je obeštećeno, a 27 zahtjeva riješeno povraćajem imovine. U ovogodišnjem budžetu za novčanu isplatu rata na ime obeštećenja predviđeno je 2.500.000 eura. Od ovog iznosa je do 1. oktobra realizovano 1,955.838 eura ili 78,23 procenta - preciziralo je ministarstvo.
Ove godine nije bilo slučajeva zamjene za drugu državnu imovinu, što je predviđeno izmjenama zakona u slučajevima kada se oduzeta imovina ne može vratiti jer bi to bilo suprotno javnom interesu.
- U nadležnim komisijama broj neriješenih zahtjeva je 5.287. Od početka godine registrovano je sedam novih zahtjeva, koji su odbačeni zbog isteka roka za njihovo podnošenje - navodi se u odgovorima ministarstva.
Kako je sve počelo: Crna Gora je u martu 2004. godine usvojila aktuelni Zakon o povraćaju oduzetih imovinskih prava i obeštećenju. Ovaj zakon je revidiran 2007. godine.
Zakonom se regulišu uslovi, način i postupak za vraćanje vlasničkih prava i drugih imovinskih prava, kao i kompenzacija bivšim vlasnicima za prava koja su oduzeta od njih za dobrobit javnosti, državne, društvene ili kooperativne svojine. Prema ovom zakonu, Vlada Crne Gore će pružiti restituciju u potpunosti, kada je to moguće, uz nadoknadu novca ili zamjenu za drugu državnu svojinu kada fizički povraćaj nije moguć. Novim zakonom postavljeni su uslovi o datumu kada zahtjevi za povraćaj mogu biti podnijeti, nakon čega podnošenje zahtjeva više neće biti moguće.
U 2008. godini, sve formirane opštinske komisije za restituciju u Crnoj Gori su konsolidovane u tri regionalne komisije za restituciju, koje pokrivaju tri glavne oblasti u zemlji. Regionalna komisija u Baru pokriva oblast primorja, Regionalna komisija u Bijelom Polju pokriva sjevernu oblast Crne Gore a Regionalna komisija u Podgorici pokriva centralni dio Crne Gore. Svaki slučaj povraćaja imovine se dodjeljuje jednoj od navedenih komisija, u zavisnosti od lokacije imovine koja se potražuje.
Ukupno obeštećenje ne smije biti veće od 10 odsto BDP-a: Članom 22 Zakona o povraćaju oduzetih imovinskih prava i obeštećenju je određeno da iznos ukupnog obeštećenja koji se isplaćuje bivšim vlasnicima na godišnjem nivou ne može biti veći od 0,5 odsto domaćeg bruto proizvoda iz prethodne godine prema zvaničnim podacima Monstata. Ukupan iznos obeštećenja, po ovom zakonu, ne može preći 10 procenata BDP-a za period primjene ovog zakona.
Dinamiku isplate obeštećenja, za svaku godinu u kojoj dospijevaju rate, utvrđuje Vlada svojom odlukom. Do sada je, prema zvaničnim podacima Ministarstva finansija, bivšim vlasnicima isplaćeno ukupno 24.728.238 eura obeštećenja.
U ministarstvu nijesu htjeli da prejudiciraju koliko bi državu okvirno mogao da košta kompletan proces restitucije.
- Projekcija za povraćaj neizgrađenog građevinskog zemljišta se ne može vršiti iz objektivnih razloga, jer su zahtjevi raspoređeni na regionalne kornisije koje vode postupak i tek nakon složenog vještačenja za svaki predmet pojedinačno se može utvrditi da li nepokretnost koja je obuhvaćena zahtjevom može biti predmet povraćaja iii obeštećenja- ističu u ministarstvu.
Crkvena imovina i dalje u državnom vlasništvu: Protojerej i koordinator Pravnog savjeta Mitropolije Crnogorsko- Primorske dr Velibor Džomić izjavio je za Portal Analitika da u Mitropoliji, ali i drugim crkvama i vjerskim zajednicama, ne mogu biti zadovoljni procesom povraćaja oduzete crkvene imovine “jer taj proces, što se tiče povraćaja crkvene imovine, ne postoji”.
- Do dana današnjeg nijednoj crkvi ili vjerskoj zajednici nije ništa vraćeno. Država je ugovorima sa Svetom Stolicom i Islamskom zajednicom preuzela određene obaveze u tom pravcu, ali ništa nije urađeno jer nije donijet novi zakon niti izmijenjen važeći, tako da su ugovorne obaveze u tom, a i u većini drugih djelova tih ugovora ostale mrtvo slovo na papiru. Vjerujem da Crna Gora u procesu evropskih integracija ima i tu obavezu i da će taj proces konačno morati da počne. Do tada to ostaje jedno od važnih otvorenih pitanja u odnosima države sa crkvama i vjerskim zajednicama- konstatovao je Džomić.
On je podsjetio da su Zakonom o pravednoj restituciji iz 2002. godine i crkve i vjerske zajednice bile predviđene kao subjekti restitucije.
- Nakon toga, 2004 je donijet sadašnji Zakon o povraćaju oduzetih imovinskih prava i obeštećenju koji je crkve i vjerske zajednice na diskriminatoran način isključio iz tog procesa. U toku 2007. godine donijete su izmjene i dopune tog Zakona kojim je crkvama i vjerskim zajednicama naloženo da u roku od 90 dana Ministarstvu finansija dostave dokaze o oduzetoj imovini. I pored kratkog roka, Mitropolija je dostavila 129 dokaza o oduzetoj crkvenoj imovini. Poslije toga, početkom 2010. g. dostavljena nam je radna verzija novog zakona i o njoj smo diskutovali na jednom okruglom stolu stručnjaka i dostavili smo svoje primjedbe. I od tada do danas ni glasa o tome, a u planovima i programima rada Vlade uvijek je navođeno da će se pripremiti i donijeti taj propis. Mi i dalje ostajemo pri svojim ranije, u više navrata isticanim stavovima, da se što prije počne sa tim procesom u skladu sa pravnim načelima i evropskom praksom - istakao je Džomić.
Obveznice restitucije: Što se tiče obveznica restitucije, zakonom je određeno da će za plaćanje naknade Fond za obeštećenje izdati hartije od vrijednosti koje su nominovane u eurima u procijenjenom iznosu svih podnijetih zahtjeva bivših vlasnika, s tim da se na ove obveznice neće obračunavati kamata.
Konačno rješenje o obeštećenju Komisija dostavlja Fondu za obeštećenje, koji izdaje potvrdu u cilju pribavljanja obveznica kod Centralne depozitarne agencije.
- Fond za obeštećenje je izdao seriju obveznica FOO1 u vrijednosti od 105.000.000 eura, od kojih je realizovano 18.528.502 eura za koji iznos je umanjen dug države. Obveznice serije F002 su emitovane u iznosu od 210.000.000 eura, od čega je kod CDA registrovano 87.815.600 eura obveznica čime je dug države u ovom obliku umanjen za iznos od 77.351.748 eura (odnosi se na kupovinu državne imovine, porez, carine i dr.). Ukupan dug od iznosa potraživanja od 209.445.425 eura je na ime isplate godišnjih rata, obveznica F001 i F002 je umanjen za 120.608.488 eura, tako da ukupan dug Fonda za obeštećenje prema bivšim vlasnicima trenutno iznosi 88.836,937 eura, čime je za 58 odsto izmiren dug u odnosu na prijavljena potraživanja kod fonda - navelo je ministarstvo.
Slovenija i Hrvatska su proces restitucije praktično okončale uoči ulaska u Evropsku uniju - gro zahtjeva je riješen i to bazirajući se uglavnom na povraćaj imovine “u naturi”. U ostalim državama bivše Jugoslavije dinamika povraćaja oduzete imovine se bitnije ne razlikuje od prakse u Crnoj Gori, s tim što se proces u zadnjih nekoliko godina odvija otežano zbog budžetskih ograničenja.
Siniša GORANOVIĆ
