Predsjednik Odbora za evropske integracije Slaven Radunović iz Demokratskog fronta, ocijenio je u razgovoru za Portal Analitika da organizovanje Parade ponosa u Podgorici nije formalan uslov za otvaranje poglavlja 23 i 24.
- Ako nepostupanje VDT u slučaju “Snimak”, masovna diskriminacija pri zapošljavanju i drugi primjeri nepoštovanja zakona nisu prepreka za otvaranje ovih poglavlja, vjerujem da to ne bi bilo ni otkazivanje Prajda, kazao je Radunović za Portal Analitika.
Govoreći o zaokretu DPS-a prema Srpskoj pravoslavnoj crkvi, Radunović koji je potpredsjednik Nove srpske demokratije, je kazao da razloge treba tražiti u padu rejtinga vladajuće partije.
- Propao je projekat stvaranja pseudoreligiozne organizacije, oproban u više pravoslavnih država sa totalitarnim režimima, kojim se vrši pritisak na crkvu kako bi se stavila pod kontrolu. Sada, po starom pravilu da se davljenik za pjenu hvata, DPS čija je podrška među glasačima u “slobodnom padu” zbog dovođenja države u stanje finansijskog ropstva prema bankama i tajkunima, pokušava da po ko zna koji put prevari glasače vjerne tradicionalnim vrijednostima Crne Gore i Srpskoj pravoslavnoj crkvi, kazao je Radunović.
Funkcioner DF-a smatra da je zalaganje crnogorske vlasti za učlanjenje Crne Gore u NATO vještački nametnut cilj kojim vladajuća koalicija želi da se dodvori partnerima u međunarodnoj zajednici.
-Učlanjenje Crne Gore u NATO je vještački nametnut cilj režima, kojim želi da se dodvori važnim partnerima u međunarodnoj zajednici i tako, makar na kratki period, pridobije njihovu naklonost. To je recept koji su koristili više puta dosad. Servilnost u spoljnoj politici, kako bi se obezbijedila kakva - takva abolicija za nepočinstva u kući. Spolja gladac - a, unutra jadac, kaže Radunović.
ANALITIKA: Odbor koji vodite je od početka formiranja veoma aktivan. Organizujete javne tribine i rasprave na najveći mogući broj tema koji se tiču evropskih integracija i ta aktivnost je pohvaljena od najvećih predstavnika zakonodavne vlasti. Kako generalno vidite ulogu parlamenta u procesu integracija pogotovo u susret otvaranju poglavlja 23 i 24?
RADUNOVIĆ: Proces evropskih integracija nije stvar političke elite, već čitavog crnogorskog društva. Odbor za evropske integracije, na koji je Skupština Crne Gore prenijela većinu svojih nadležnosti vezanih za ovaj proces, čini i činiće sve što je u njegovoj moći da uključi, zainteresuje i na kraju konsultuje najširu zajednicu o važnim pitanjima i dilemama u procesu pregovora. Skupština, u kojoj sjede izabrani predstavnici građana, mora krajnje odgovorno da pristupi svojoj nadzornoj funkciji i obezbijedi da interesi Crne Gore, njenih sadašnjih i budućih stanovnika, budu u najvećoj mogućoj mjeri zaštićeni. Interese Evropske unije ima ko da štiti. Uslovi pod kojim potpišemo ulazak u zajednicu - određivaće ambijent za život i stvaranje našim ljudima u sljedećim decenijama.
Odbor za evropske integracije je jednoglasno, uz jednu manju sugestiju, dao zeleno svijetlo na Nacrt pregovaračkih pozicija za poglavlja 23 i 24. S obzirom na važnost tema koje pokrivaju ova poglavlja i nedostatak političke volje DPS-a da krene u ozbiljan obračun sa organizovanim kriminalom, korupcijom i raznim oblicima diskriminacije, Skupština i njena radna tijela će morati da iskoriste sve dostupne mehanizme kako bi što efikasnije pratili ispunjavanje obaveza iz, inače vrlo dobrih, Akcionih planova, ukazivali na propuste i insistirali na njihovom eliminisanju.
ANALITIKA: Utisak je, ponoviću, da je novi parlamentarni saziv, kada su u pitanju EU integracije, veoma aktivan. Konkretno, vaš Odbor proaktivno učestvuje i u veoma bitnom utvrđivanju pregovaračkih pozicija Crne Gore kao i u izradi drugih bitnih dokumenata, akcionih planova, strategija…
RADUNOVIĆ: Svi smo svjesni važnosti procesa evrointegracija i benefita koje bi trebalo da donese, ukoliko bude pravilno sproveden. To je osnovni motiv za pojačanu aktivnost svih poslanika i radnih tijela, kada je ova tema u pitanju. Odbor na čijem sam čelu ima najviše ingerencija i samim tim najveću odgovornost da se ovaj proces ne otme parlamentarnoj kontroli. Zbog toga vrlo pažljivo proučavamo sve dokumente koji nam stižu na razmatranje. Rezolucija koja će uskoro biti usvojena u Skupštini Crne Gore trebalo bi da formalizuje efekat naših odluka, ne zadirući, naravno, u poziciju Vlade koja je nosilac pregovaračkih aktivnosti.
Pored ispunjavanja obaveza iz nadležnosti propisanih Poslovnikom, postoje i drugi načini kojim bismo mogli da doprinesemo realizaciji nekih vrlo zahtjevnih obaveza koje su pred Crnom Gorom. Ubrzo ću izložiti kolegama iz Odbora svoj plan agresivne kampanje lobiranja, metodama imanentnim parlamentarnoj diplomatiji, za obezbjeđivanje fondova iz kojih treba da se finansiraju preskupi projekti usaglašavanja ekoloških i drugih standarda sa evropskim, a za koje u Crnoj Gori nema novca.
ANALITIKA: Opozicija je izrazila nezadovoljstvo nalazima VDT-a o aferi “Snimak”. Da li očekujete reakciju Brisela na taj nalaz VDT-a možda već i u Izvještaju o napretku Crne Gore za ovu godinu?
RADUNOVIĆ: “Nalaz” VDT je samo jedna karika lanca kojim je odavno zarobljena vladavina prava u Crnoj Gori.
Malo je ko iz opozicije gajio nade da bi ovakvo tužilaštvo, koje je pod kontrolom glavnih aktera afere “Snimak”, moglo da se odvaži i optuži nekog od njih. Zvaničnici Evropske unije su više puta naglašavali svoja očekivanja u vezi sa sudskim epilogom afere kojom je tako simplifikovano prezentovan repertoar zloupotreba državnih resursa u izborne svrhe, pa na osnovu toga očekujem da njihova reakcija neće izostati. Siguran sam da će jedna od ključnih konstatacija skorog Izvještaja o napretku biti nezadovoljstvo pokazanim stepenom napretka u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije.
ANALITIKA: Da li je opozicija svojim radom u parlamentu, vođenjem Odbora dokazala da je alternativa aktuelnoj vlasti?
RADUNOVIĆ: Opozicija je, generalno, mnogo aktivnija u radu parlamenta. To je donekle i logično, jer predloge zakona na radnim tijelima, kao i na plenarnom zasijedanju, obrazlažu i brane predstavnici Vlade, a kritikuju i dopunjavaju uglavnom poslanici opozicije.
Četiri radna tijela kojim predsjedavaju opozicioni poslanici, tri iz DF i jedan iz SNP, dobijaju vrlo pozitivne ocjene za svoj rad. Mislim da su kolege Bulatović, Vučinić i Damjanović, uz moju malenkost, dokazali da opozicija može da vodi najvažnija radna tijela i ključno doprinese njihovom uspješnom funkcionisanju. Siguran sam da pomenute kolege, kao i mnogi drugi opozicioni poslanici, mogu da preuzmu odgovornost za vođenje zemlje.
Mada, nakon smjene vlasti, ko god da bude na najodgovornijim funkcijama, biće u vrlo teškoj situaciji. Čeka nas ekonomsko zgarište, budžetska rupa, zelenaške kamate, velika nezaposlenost...U svakom slučaju, što prije se prekine ova agonija u režiji DPS-SDP, biće lakše i građanima Crne Gore i nama koji ćemo morati da rešavamo nagomilane probleme.
ANALITIKA: Da se vratimo malo na političke prilike u Crnoj Gori. Da li bi zaokret DPS-a prema Mitropoliji crnogorsko-primorskoj SPC kao i približavanje zvaničnom Beogradu mogao da izazove pomjeranja u biračkom tijelu i u tom kontekstu, kako gledate na programsko načelo DPS-a da je Crnoj Gori dovoljna samo jedna pravoslavna crkva?
RADUNOVIĆ: Sama činjenica da se program jedne partije, u sekularnoj državi, bavi unutrašnjom organizacijom Pravoslavne crkve, dovoljno govori o demokratskim potencijalima te partije, ali i o dostignutim civilizacijskim standardima države. U momentu kada je to zapisao u svoj program, DPS je poslao, onako siledžijski, kako to samo oni znaju, poruku i prijetnju i jednom i drugom subjektu na koje se to odnosilo - i Crkvi i nevladinoj organizaciji. Danas je situacija mnogo jasnija. Propao je projekat stvaranja pseudoreligiozne organizacije, oproban u više pravoslavnih država sa totalitarnim režimima, kojim se vrši pritisak na Crkvu kako bi se stavila pod kontrolu. Sada, po starom pravilu da se davljenik za pjenu hvata, DPS čija je podrška među glasačima u “slobodnom padu” zbog dovođenja države u stanje finansijskog ropstva prema bankama i tajkunima, pokušava da po ko zna koji put prevari glasače vjerne tradicionalnim vrijednostima Crne Gore i Srpskoj pravoslavnoj crkvi. Ovaj put će im to pomoći koliko i pjena davljeniku. Dobra strana ovog “zaokreta” je što će malo popustiti sramni pritisci na Mitropoliju i njeno sveštenstvo.
ANALITIKA: Konkretno, da li se plašite da bi DPS mogao da uđe u biračko tijelo DF-a odnosno NOVE?
RADUNOVIĆ: DPS više ne može da uđe ni u čije, a najmanje u biračko tijelo Nove srpske demokratije. Opšte je poznata činjenica, a to su dokazala i sva istraživanja koja su sprovođena poslednjih godina, da mi imamo najlojalnije glasače, koji su ujedno i najtvrđi protivnici politike DPS-a. Slično je i sa kompletnim Demokratskim frontom. Uz nas su ljudi koji nisu spremni na kozmetičko sređivanje katastrofalnog stanja u zemlji, a ujedno, žele smirivanje tenzija među narodima i građanima, koje je DPS godinama projektovano držao na visokom nivou.
ANALITIKA: Mnogo se govori o tome da je 2014. godina veoma bitna godina za Crnu Goru kada je u pitanju članstvo u NATO. Utisak je da je opozicija utihnula u kritici mogućeg članstva Crne Gore u toj organizaciji. Da li bi eventualni ali i veoma mogući zaokret Srbije ka NATO uticao i na promjenu raspoloženja odnosno rast podrške javnog mjenja?
RADUNOVIĆ: Učlanjenje Crne Gore u NATO je vještački nametnut cilj režima, kojim želi da se dodvori važnim partnerima u međunarodnoj zajednici i tako, makar na kratki period, pridobije njihovu naklonost. To je recept koji su koristili više puta dosad. Servilnost u spoljnoj politici, kako bi se obezbijedila kakva-takva abolicija za nepočinstva u kući. Spolja gladac - a, unutra jadac.
Danas, među građanima Crne Gore nema većinske volje za atlantskim integracijama i to je, valjda, jasno. Naše društvo mora da prođe mnogo strožije filtere da bismo postali član Evropske Unije, nego što to je neophodno za članstvo u NATO. Najbolji dokaz je prijem Albanije u NATO, iako su u procesu evrointegracija na samom početku. Kada budemo dostigli sve standarde neophodne za punopravno članstvo u EU, bićemo, teoretski, spremni i za NATO. Ako tada građani većinskom voljom budu za pristupanje ovoj vojnoj alijansi, neće im smetati, vjerujte, ni Nova srpska demokratija, ni Slaven Radunović lično. Ali, do tada treba da prestanu da troše naš zajednički novac kako bi sebi pribavili malo naklonosti moćnih zemalja.
ANALITIKA: Kakav je vaš stav kao predsjednika Odbora za evropske integracije o najavljenom organizovanju Prajda u Crnoj Gori? Mnogi to pominju i kao neformalni uslov za otvaranje poglavlja 23. i 24.
RADUNOVIĆ: Moj stav ne zavisi od toga što sam predsjednik Odbora za evropske integracije. Ni kad je Prajd, ni kad je bilo koja tema u pitanju. Čvrsto se zalažem za afirmaciju svih ljudskih prava, kako pojedinačnih, tako i grupnih. Smatram da se LGBTIQ populaciji moraju obezbijediti sva prava koja su im, kao građanima Crne Gore, garantovana. Generalno, i ovoj populaciji i svim drugim grupama i pojedincima koji se smatraju ugroženim, treba omogućiti uživanje svih prava za koja smatraju da bi poboljšala njihov položaj, ako njihovo implementiranje ne ugrožava prava trećih lica.
Inicijatori održavanja Prajda u sredini za koju unaprijed znaju da je nespremna da absorbuje tu količinu različitosti, čine veću štetu nego korist onima u čije ime se organizuje. Da im bude jasnija moja poruka: mogu li da zamisle povorku omladine Nove srpske demokratije kako sa stotinama srpskih zastava neometano paradira Cetinjem? Ili “Varvare”, kako pjevajući i mašući klupskim zastavama šetaju glavnom nikšićkom ulicom, a “Vojvode” ih obasipaju cvijećem?
Ne mislim da održavanje parade može biti uslov, pa makar i neformalni, za otvaranje poglavlja 23 i 24. Ako nepostupanje VDT u slučaju “Snimak”, masovna diskriminacija pri zapošljavanju i drugi primjeri nepoštovanja zakona nisu prepreka za otvaranje ovih poglavlja, vjerujem da to ne bi bilo ni otkazivanje Prajda.
Nenad ZEČEVIĆ
