Po svemu sudeći, Privredni sud i Montenegrobonus koji upravljaju KAP-om žele da repriziraju slučaj Željezare kada je ta kompanija nakon proglašenja bankrota, prodata turskom Toščeliku za 15,1 miliona eura. Tehnički gledano, nakon proglašenja bankrota stečajni upravnik Veselin Perišić, koji je istu dužnost obavljao u slučaju Željezare, bi trebao da angažuje nezavisnog procjenjivača imovine koji bi procijenio vrijednost imovine stečajnog dužnika. Shodno zakonu, imovina se može unovčiti na tri načina: prodajom dužnika kao pravnog lica, prodajom cjelokupne imovine ili u segmentima.
Pitanje svih pitanja je kolika će biti početna vrijednost KAP-a na tenderu. KAP je emitovao 10,6 miliona akcija, a vrijednost jedne dionice iznosi 5,05 eura što znači da Kombinat nominalno vrijedi oko 53 miliona eura. S druge strane, na berzi za jednu akciju KAP-a se može dobiti oko 53 centa, što znači da je berzanska kapitalizacija podgoričke fabrike svega 5,3 miliona eura. Između pomenute dvije cijene treba tražiti početnu vrijednost KAP-a, koja će biti definisana kao početna na oglasu.
Ta cifra svakako neće biti dovoljna da se isplate sva potraživanja KAP-a u iznosu oko 360 miliona eura, koliko je utvrdila stečajna uprava.
Najvećih pet povjerilaca KAP-a su Ministarstvo finansija koje potražuje 148,1 milion eura, CEAC sa oko 50 miliona, EPCG sa 44,9 miliona, En plus grupa sa 43,4 miliona i VTB banka sa 25,8 miliona eura. Stečaj u KAP-u je uveden 8.jula.
Prema Zakonu o stečaju, svi dugovi se svrstavaju u tri isplatna reda, a Perišić je najavio da svi povjerioci neće moći da se namire.
U prvom isplatnom redu su sva potraživanja radnika po osnovu zaostalih plata i naplata izvršnih sudskih presuda. U drugom isplatnom redu su zaostale, neplaćene obaveze državi po osnovu poreza i doprinosa. Treći na redu su svi ostali dugovi. Za sada je sigurno da će namireni biti radnici i Sindikat, koji su prijavili 4,2 miliona eura potraživanja.
Za kupovinu KAP-a iz stečaja zainteresovane su kompanije iz Njemačke, Hrvatske i Indije.
