„Sa nostalgijom ćemo se podsjetiti perioda kada smo proizvodili 700 građevinskih mašina“, rekao je Vukčević agenciji Mina-business.
On je podsjetio da je naredne srijede 25 godina od početnog mitinga ispred Narodne skupštine kada je organizacioni odbor bio sastavljen samo od radnika „Radoja Dakića“ i kada su zahtjevi, kako je naveo, bili socio-ekonomske prirode.
„Plate nam kasne 16 godina, presuda se ne izvršava osam, socijalni program sedam, a imamo najduže proteste u svijetu, od 19. januara 2009. godine“, podsjetio je Vukčević.
Prema njegovim riječima, nezadovoljstvo radnika, nejednakost i nestajanje života sve su veći.„Bivšim radnicima je zbog toga onemogućen razvitak, a njihovi životi drugačije bi izgledali da je država kao osnivač i većinski vlasnik radila svoj posao“, smatra Vukčević.
On je rekao da se bivši radnici pitaju kakvu su ulogu u postupku izvršenja sudske odluke imali izvršna i sudska vlast, Savjet za privatizaciju, Centralna banka Crne Gore, ministarstva uređenja prostora, finansija, rada i socijalnog staranja i lokalna samouprava.
„Oni su doprinijeli dužini postupka. Imaju li odgovor zbog čega sve ovo nijesu do sada uradili?“, pitao je Vukčević.
Zahtjevi radnika su se, kako je naveo, vremenom promijenili.„To zahtijeva posebnu obavezu, na šta ćemo se podsjetiti na protestu 9. oktobra ispred Skupštine", kazao je Vukčević.
Bivši radnici „Radoja Dakića“ od početka 2009. godine organizuju mirne proteste i traže hitno izvršenje sudskih presuda koje podrazumijevaju isplatu 37 miliona eura.
Glavnica duga iznosi oko 30 miliona eura, pripadajuće kamate koje je potvrdio Viši sud još sedam miliona eura, a pravo na isplatu ima 1,65 hiljada bivših radnika.
Radnicima je pravosnažnim sudskim presudama dodijeljeno zemljište vrijedno oko 40 miliona eura koje ne mogu da prodaju.
Kompanije Zetagradnja i Čelebić su 27. oktobra 2011. godine odustale od kupovine tog zemljišta, površine 221 hiljadu kvadratnih metara, za koje su nudili 35,4 miliona eura.
Konzorcijum šest crnogorskih firmi, kojeg su činili Voli, Bemax, Novi Volvox, Kroling, Normal kompani (Company) i Master inženjering za zemljište je nudio 27 miliona eura.
