Mislim da je privatni sektor bolje prošao nego državni organi: privatnici su dobili jeftinu radnu snagu, mlade ljude željne posla, a sve to bez angažovanja sopstvenih sredstava, priča za Portal Analitika Ivan Radević. U okviru Programa stručnog osposobljavanja Radević je na devetomjesečnom radu u privatnoj firmi ETG grupa.
Program je, nesumnjivo, privatnicima pružio pogodnosti da mogu bez dodatnih investicija angažovati mlade ljude: plate isplaćuje devet mjeseci država, a pripravnici završavaju veći dio posla u želji da se dokažu i zadrže radno mjesto.
Međutim, problem je – što poslije odrađenih devet mjeseci? Radević je svjestan da se program uskoro završava, a on još uvijek nema odgovor na najvažnije pitanje - da li će nastaviti da radi. „U istom sosu“ su, kaže, još hiljade mladih koji očekuje manje - više slična sudbina. Pružena im je šansa da se osposobe, spreme za tržište, a onda – nakon devet mjeseci, koje će se računati kao dvanaest a neće ući u radni staž – moraju ponovo da traže posao.
- Projekat jeste unaprijedio znanja i vještine mladih, ali znam da će se većina vratiti na Zavod za zapošljavanje. S obzirom na trenutnu ekonomsku situaciju, moja sudbina je neizvjesna, iskreno odgovara Radević na pitanje da li zna šta će biti sa njegovim radnim mjestom nakon 15.oktobra.
„Računaj na budućnost“: Njegova kolegnica Vanja Janković, koja je u proteklom periodu radila u Ministarstvu finansija, veoma je zadovoljna što je uspjela da u praksi primjeni znanje stečeno na Ekonomskom fakultetu. Takođe, dodatni elan davale su joj preduzimljive kolege; I tvrdi da je mit ona priča da pripravnici samo idu po doručak i „hvataju muve“ u kancelariji. Vanja dodaje da je itekako upućena u posao koji se obavlja u toj instituciji.
- Ja sam bila raspoređena u unutrašnjoj reviziji, i baš sam dosta toga uspjela da naučim. Šef i koleginica su me u maksimalno uključili u posao, pa sam svaku reviziju sa njima radila, priča Janković o svom iskustvu.
Od svojih vršnjaka je čula i negativna iskustva u toku Programa. Njen slučaj je na sreću, kaže, drukčiji, pa bi željela da ostane u toj instituciji.
- Čula sam da ima nezadovoljnih ljudi, ali kod mene to nije slučaj, više sam nego zadovoljna. Kolektiv je odličan i prema nama se ophode baš kao da smo tu godinama. Voljela bih da ostanem tu da radim, priznaje za Portal Analitika mlada ekonomistkinja.
Ona nije jedina koja se nada da će uspjeti da zadrži posao. Danijela Kalezić dodaje da je svjesna da nakon 15. oktobra može uzeti radnu knjižicu, ali ipak ostaje negdje da tinja nada da će, možda, nastaviti posao.
- Posljednja sistematizacija radnih mjesta ne ostavlja baš puno prostora za nova zapošljavanja, ali mislim da ipak postoje šanse da ću ostati. Ostajem u nadi da će sve biti OK, promišlja Kalezić.
Ostali sagovornici Portala Analitika nijesu željeli otvoreno da pričaju o negativnim iskustvima, jer se boje da ne ostanu bez posla – poslodavci niejsu baš radi da slučaju javne kritike na vlastiti račun. Uostalom, ko u doba ekonomske krize može da priušti da se brine o zadovoljstvu na poslu, kad je zadovoljan sve dok posla ima.
Da svi postavljaju pitanje šta dalje, svjestan je i pomoćnik direktorice Uprave za kadrove Đuro Nikač i za Portal Analitika precizira da - program nije zamišljen da visokoškolcima nađe stalan posao, već da ih pripremi za tržište rada.
- Moramo da znamo da ovo nije progam koji će ljudima da omogući da dođu do posla i tu ostanu. On je zamišljen kao sticanje znanja, radi stručnog osposobljavanja. Naravno, odlično je ukoliko poslodavac želi sa nekim da zasnuje radni odnos, objašnjava Nikač.
Slobodno tržište, zarobljena kasa: Da se sve neće završiti na njihovim željama i nadama najavili su iz Vladinog Biroa za odnose s javnošću: polaznici prve generacije Programa stručnog osposobljavanja imaju šansu da ostanu na trenutnim radnima mjestima, saopšteno je Portalu Analitika.
- Radni angažman polaznika prve generacije zavisiće u svakom pojedinačnom organu od budžetskih mogućnosti i potreba za zapošljavanjem, kao i od uspjeha i rezultata koje su kandidati postigli u toku stručnog osposobljavanja, kazali su iz Biroa, ali nijesu pojasnili na koji način će ocjenjivati i vrednovati njihov rad u prethodnih devet mjeseci.
Privatnicima, s druge strane, elegantno je ponuđeno rješenje da zadrže mlade visokoškolce: u tom slučaju Vlada će obezbijediti da se na njihove zarade obračunavaju porezi i doprinosi koji su više nego dvostruko niži od standardnih poreskih opterećenja (poslodavac će, umjesto 100 odsto poreza i doprinosa, moći da plaća - 54,57 odsto).
Uprkos tome što predstavnici Vlade konstantno „guraju priču“ o slobodnom tržištu i žele da odviknu mlade ljude od ideje da država treba da im obezbijedi posao, u realnom životu, sve dobije drugačiji obrt. Deset miliona eura otiće iz budžeta na Program stručnog osposobljavanja, a smanjenjem poreskih obaveza, dodatno se smanjio priliv novca u državnu kasu. Uz to, polovina polaznika prve generacije se osposobljava upravo u državnoj upravi!
Potpredsjednik Vlade Vujica Lazović kazao je nedavno u intervjuu za Minu da predstavnici izvršne vlasti žele da pokažu odgovornu politiku, ali da neće da djeluju u ime visokoškolaca. Oni ohrabruju mlade da se sami pokrenu, ne bi li smanjili ulogu države u ovom procesu.
- Programom smo pokazali da želimo, kao odgovorna Vlada, da damo šansu i mogućnost mladim ljudima da pokušaju, ali nikako ne želeći da djelujemo u njihovo ime. Od visokoškolaca očekujemo da budu svoji, a svoje mišljenje da učine važnim, izjavio je tom prilikom Lazović.
Bermudski trougao: Ma koliko željeli da mladi sami preuzmi inicijativu, uvijek na kraju interveniše država, zbog sistemski loše postavljenog modela.
Svi parametri na tržištu ukazuju da postoji velika neusklađenost između potreba tržišta rada i onoga što se na Zavodu za zapošljavanje nudi. Svake godine Univerzitet raspiše konkurs za 500 ekonomista i pravnika, dok na drugim studijskim programima - poput Prirodno-matematičkog fakulteta - zjape prazna mjesta, na kojima bi maturanti bili i na budžetu! Kada bi univerziteti sporovodili drugačiju upisnu politiku, na Zavodu ne bi bilo hiljade diplomaca, za koje Vlada mora da smišlja kako i gdje da ih zaposli.
Danka Ćetković, PR Zavoda i član Koordinacinog tima za implementaciju Programa stručnog osposobljavanja objašnjava u razgovoru za Portal Analitika da su poslodavci sugerisali Zavodu za zapošljavanje na pojavu hiper produkcije, kao i na to da visoki prosjeci na studijama ne prikazuju realno stanje, pa se nerijetko negativno iznenade sa onim što zateknu na poslu.
- Poslodavci su nam sugerisali nijesu zadovoljni što oni nijesu mogli da vrše odabir kadra, već su im visokoškolci dodijeljeni na osnovu prosjeka i to elektronskim putem. Tako smo imali slučajeve da oni sa najvećim prosjekom nijesu i realno najbolji, pa onda oni ne žele da ulažu dodatno u njega, da ga zadrže na poslu, kaže Ćetković.
To nije jedini problem sa kojima se suočavaju kreatori Programa. Prema njenim riječima, mladi su pasivni i očekuju da im nakon diplomiranja država obezbjedi posao. Takođe, većina njih se žali da ne radi posao za koji su se školovali, kao i da hoće da obavljaju ono za šta su specijalizovani.
- To što država na sebe preuzima inicijativu da mladima nađe posao, može dovesti do toga da se oni pasiviziraju. Na taj način oni ne traže aktivno posao, nego odlažu taj momenat. A kad se zaposle, imaju situaciju da ne mogu rade samo ono za šta su se školovali. Međutim, sami su birali firme i moraju da shvate da treba raditi nekoliko stvari kako bi stekli širu sliku o instituciji u kojoj su, priča Ćetković.
No, oni koji bi željeli da rade, a diplomiraju samo dan nakon isteka prijave, moraju da čekaju godinu dana, tj.naredni krug Stručnog osposobljavanja. Vlada nije predvidjela šta činiti sa takvim “slučajevima”, pa su mladi ljudi uglavnom prepušteni tržištu i poslodavcima koji žele da ih zaposle, a takvih je, kako dodaje Ćetković – malo.
- Taj problem smo uočili i moram priznati da teško da će se neko od privrednika odlučiti da njih primi, već će čekati naredni krug Stručnog osposobljavanja, kaže Ćetković za Portal Analitika.
Može li partija pomoći: Zapošljavanje putem partijskih knjižica možda bi i mogao da „riješi“ ovaj problem, sudeći prema onome što se proteklih mjeseci moglo čitati u crnogorskim medijima. No, prema riječima pomoćnika direktorice Uprave za kadrove Đura Nikača, nema mjesta optužbama o partijskom zapošljavanju.
- Ako su svi ljudi dobili šansu, nema govora o političkom zapošljavanju. Suština je da je svih 4.211 visokoškolaca – zapošljeno prošle godine! U tom dijelu se zaista ne može govoriti o političkom uticaju, kaže Nikač.
Neki korisnici su, dodaje Nikač, bili nerealni i birali su najatraktivnije državne organe, najbolje firme, a njihov prosjek sa studija ipak je zahtijevao niže standarde. Međutim, na kraju su svi uspjeli da dobiju posao, pa su visokoškolci, prema njegovim riječima, ipak na dobirku.
- Prema izvještajima koje sam vidio, neki poslodavci su pokazali zainteresovanost da ostave ta lica. Na kraju, mogu reći da su mladi ipak u plusu - prošli su obuku. Da nije bilo ovog programa bili bi na početku, sa istim problemima nalaženja posla, kaže Nikač.
Oni koji su prošle godine aplicirali ipak su imali, po svemu sudeći, više sreće. Ove godine, izazovi će biti veći. Moći će da izaberu samo neka preduzeća koja su u većinskom državnom vlasništvu i zavisiće isključivo od potreba poslodavaca.
- Definitivno neće svi moći da nađu posao. Sužen je krug organa kod kojih je moguće podnijeti aplikaciju i vjerovatno samo oni koji budu imali najbolji prosjek i naprave realan odabir poslodavaca, mogu proći, sumira Nikač.
Sve i da 10 odsto polaznika prve generacije programa Stručnog osposobljavanja ostane na tom radnom mjestu, njih – više od 3.600 - moraće silom prilika da se javi na Zavod za zapošljavanje. Oni su, kako kažu u Vladi, osposobljeni za rad i moraju da se probiju na tržište i grabe priliku.
Bilo bi lijepo kada bi Crna Gora imala tržište da zaposli sve one koji su, zahvaljujući lošoj upisnoj politici, završili fakultete za koje evidentno nema dovoljno mjesta. A pošto se to nikada neće dogoditi, i nema tog slobodnog tržišta koje bi ispeglalo ovaj haotični poredak, krajnje je vrijeme da odgovorni sjednu i počnu da rješavaju problem.
Aleksandra STANKOVIĆ
