Članovi Odbora formalno su usvojili predložene izmjene, ali je dogovoreno da se u konsultacijama sa predstavnicima RAE tehnički usklade i preciznije definišu pojedini djelovi teksta.
Predsjednik Odbora i poslanik Socijalističke narodne partije (SNP) Aleksandar Damjanović podsjetio je da je RAE početkom juna dostavila Informaciju o aktuelnoj situaciji u elektroenergetskom sistemu Crne Gore, usljed neriješenog pitanja napajanja strujom Kombinata aluminijuma (KAP), što je dovelo u pitanje stabilnost cjelokupnog energetskog sistema države.
„Imajući u vidu da RAE nema zakonskih uporišta za preduzimanje mjera u slučaju kada energetski subjekti ne poštuju Zakon o energetici, a radi se o monopolistima na tržištu, članovi Odbora su, na osnovu incijative RAE, podnijeli predlog izmjena i dopuna kako bi se omogućilo preduzimanje mjera protiv subjekata monopolista na energetskom tržištu“, rekao je Damjanović.
On smatra da će se na taj način spriječiti slični slučajevi kao početkom godine, kada je KAP neovlašćeno preuzimao električnu energiju iz evropske interkonekcije.
„Oni koji su to radili do sada su ostali nekažnjeni“, podsjetio je Damjanović.
To je, kako je objasnio, pokušaj da se uz klauzulu retroaktivne primjene omogući RAE da sprovedi određene mjere i da se krivci za štetu koju je pretrpjela Crna Gora identifikuju i procesuriraju.
Predložene izmjene i dopune su, uz Damjanovića, podnijeli poslanici Demokratskog fronta (DF), Nebojša Medojević, Strahinja Bulajić i Milutin Đukanović, Demokratske partije socijalista (DPS), Filip Vuković i Socijaldemokratske partije (SDP), Damir Šehović.
Bulajić je rekao da namjera predlagača nije bila da se prouzrokuje često oduzimanje licence, kao i da bi trebalo napraviti određene izmjene u tekstu tehničke prirode.
On smatra i da je u postojećem zakonu potrebno definisati mjere koje RAE može da preduzima.
Medojević je ocijenio da je važno da se ispita odgovornost u slučaju nelegalnog snabdijevanja KAP-a strujom i da bi se trebalo ozbiljnije pozabaviti stabilnošću energetskog sistema.
Damjanović je kazao i da bi zakonom trebalo regulisati period koji bi nastao kada bi regulator oduzeo licencu energetskom subjektu - monopolisti, kako bi se znalo ko će nastaviti da obavlja posao te kompanije.
Odbor danas nije usvojio Predlog izmjena i dopuna Zakona o stranim investicijama, kojim se, prema riječima pomoćnika ministra ekonomije, Gorana Šćepanovića, dodatno pojašnjava termin stranog investitora.
„Izmjenama i dopunama se unaprijeđuje investicioni ambijent ukidanjem ograničenja za ulaganje u kompaniju koja se bavi proizvodnjom i prometom naoružanja i vojne opreme. Predloženi tekst se usklađuje i sa Zakonom o privrednim društvima u dijelu vođenja evidencije stranih investitora i daje se prednost crnogorskim sudovima u rješavanju sporova ukoliko ugovorom nije drugačije predviđeno“, objasnio je Šćepanović.
Zakonom se, kako je dodao, obezbjeđuje i nacionalni tretman stranim investitorima.
Damjanović je podsjetio da je važeći zakon stupio na snagu 25. marta 2011. godine, kao i da je postojala potreba da se Odluka o osnivanju Agencije za promociju investicija uskladi sa tim propisom.
„Odluka je donešena 2004. godine, a posljednji put je promijenjena 2007. godine. Članom 6 Odluke, koja je i dalje na snazi, definisano je da Upravni odbor ima predsjednika i šest članova, a u zakonu smo predvidjeli tri člana“, rekao je Damjanović.
On je dodao da je tu tu Odluku trebalo staviti van snage.
„Kada se ukuca veb sajt Agencije, gdje je sve na engleskom jeziku, prva vijest je događaj iz maja prošle godine“, kazao je Damjanović.
On je saopštio da je obim stranih direktnih investicija od 2006. do 2009. u Crnoj Gori, prema podacima Vlade, bio preko tri milijarde eura.
„Bilo bi dobro da imamo više podataka o radu Agencije i o tome kako primjenjujemo ovaj zakon. Nigdje nema o tome šta radi Savjet za strane investicije kojim rukovodi predsjednik Vlade ni koliko je održano sjednica, kao ni kakve su odluke donešene“, dodao je Damjanović.
Prema njegovim riječima, nije formirana ni evidencija stranih investicija koju vodi Agencija.
Za Damjanovića je sporan i dio „u skladu sa međunarodnim konvencijama“ koji se briše iz jednog člana.
„Član glasi da sporove koji nastanu po osnovu stranih investicija rješava nadležni sud u Crnoj Gori ako odlukom o osnivanju odnosno ugovorom o investiranju nije predviđeno da sporove rješava domaća ili strana arbitraže, u skladu sa međunarodnim konvencijama. Sad predlažete brisanje dijela teksta - u skladu sa međunarodnim konvencijama“, rekao je Damjanović.
Šćepanović je objasnio da su u Ministarstvu smatrali da je potrebno izbrisati norme koje automatski upućuju na međunarodnu arbitražu.
„Cilj nam je da ukoliko postoji bilo kakav problem između stranog investitora i Vlade, to rješavaju domaći sudovi“, kazao je Šćepanović.
Za Medojevića je sporno to da li u industriji vojne opreme stranoj kompaniji treba dozvoliti da ima više od 49 odsto udjela.
„Što dobijamo liberalizacijom stranih investicija u toj oblasti?“, pitao je Medojević.
Država, kako smatra, treba da zadrži kontrolu u samoj proizvodnji.
„Nije dovoljno samo liberalizovati strane investicije, a da prethodno nemamo pooštren regulatorni okvir. DF neće podržati da se brzopleto i bez analize liberalizacije važan dio tržišta bitan za bezbjednost zemlje, jer nije regulisan okvir kako bi se spriječile zloupotrebe“, rekao je Medojević.
Poslanik SNP-a Srđan Milić naveo je da je predloženi tekst pisan na brzinu i da bi se više trebalo pozabaviti izvještajem o radu Agencije za promociju stranih investicija.
Poslanik DPS-a, Filip Vuković, poručio je da su "investitori kao jato ptica, jer ih i najmanji šum poplaši i oni odlete".
„Ako raspišete konkurs za strašila za investitore, mislim da će biti velika gužva“, kazao je Vuković.
Medojević je kazao da je u slučaju Olega Deripaske „od 2004. godine pokušavao sve što je u funkciji strašila, ali da ništa nije uspjelo“.
Šćepanović je objasnio da se zakonom ne narušava sistem kontrole prometa odnosno proizvodnje naoružanja, već samo omogućava povećanje stranih investicija.
„Oblast prometa naoružanja je u potpunosti usklađena sa svim evropskim normama. Ovim zakonom ne narušavamo koncept bezbjednosti, već samo omogućavamo povećanje investicija u oblasti naoružanja, a kontrola prometa i proizvodnje je definisana svim ostalim zakonima“, rekao je Šćepanović.
On je dodao da u Ministarstvu ne smatraju da većinsko vlasništvo države u preduzećima koja se bave tom oblašću, mogu nekoga spriječiti da se bavi švercom, ukoliko bi imao namjeru.
Odbor je usvojio i Predlog izmjena i dopuna Zakona o elektronskoj trgovini, kojim se precizno definišu određene nepreciznosti i tekst dodatno usklađuje sa evropskim direktivama.
(Mina biznis)
