- Projekat revalorizacije materijalne i nematerijalne kulturne baštine je posebno značajan upravo za stanje pokretnih kulturnih dobara, koja su upisana u Registar šezdesetih godina prošlog vijeka, i do sada se praktično ništa nije mijenjalo u dokumentaciji o njima. Ovo je prvi put da se vrši sistematičan stručan postupak procjene svih parametara od značaja za kulturno dobro, kroz pojedinačni elaborat sa 16 poglavlja, za svako pokretno kulturno dobro Crne Gore – rekla je direktorka Direktorata za kulturnu baštinu Lidija Ljesar.
Objašnjavajući značaj projekta Ljesar ističe da Crna Gora konačno ulazi u period kada se stvara kvalitetna dokumentaciona baza podataka, što bi moglo da omogući bolju zaštitu kulturnih dobara.
- Danas, sa sigurnošću i zadovoljstvom vjerujem da nas je Projekat uveo u period, u kom, uz otklon svim sumnjama i strahovima, nakon višedecenijskog odsustva stručnog konsenzusa u pristupu kulturnim dobrima, zajednički stvaramo kvalitetnu bazu elaborata kojima dajemo odgovore na mnogobrojna pitanja: Što je kulturna baština Crne Gore? Što je njena budućnost? Da li je i zašto, kulturna baština Crne Gore jedan od čeonih ekonomskih resursa? Što će naslijediti buduće generacije? Kako se u procesu ekonomske globalizacije kojoj težimo, sačuvati od kulturne globalizacije, a time sačuvati i resurs i temelj za buduće uspjehe? Kako upravljati kulturnom baštinom na principima održivog korišćenja - ističe Ljesar.
Inače, direktorka Direktorata za kulturnu baštinu Lidija Ljesar je diplomirani konzervator-restaurator sa višegodišnjim iskustvom rada na polju zaštite kulturnih dobara.
ANALITIKA: Ove godine se navršava 65 godina institucionalne i normativne zaštite kulturnih dobara Crne Gore. Poslije mnogo godina urađen je, pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture, projekat revalorizacije pokretne i nepokretne kulturne baštine, kao prvi potpuni dokument poslije Drugog svjetskog rata. Da li ste zadovoljni finalnim dokumentom?
LJESAR: Da. Projekat revalorizacije kulturnih dobara Crne Gore ostvaruje svoju misiju i na najbolji način obilježava 65 godina od uspostavljanja institucionalne i normativne zaštite kulturne baštine Crne Gore, obuhvatajući, kroz interdisciplinarna istraživanja, sva kulturna dobra, a uz učešće najvećeg dijela institucionalnih i stručnih potencijala, angažovanjem više od 250 stručnjaka. Danas, sa sigurnošću i zadovoljstvom vjerujem da nas je Projekat uveo u period, u kojem, uz otklon svim sumnjama i strahovima, nakon višedecenijskog odsustva stručnog konsenzusa u pristupu kulturnim dobrima i nakon iscrpnog rada na institucionalnim i normativnim reformama u ovoj oblasti u proteklih pet godina, zajednički stvaramo kvalitetnu bazu elaborata kojima dajemo odgovore na mnogobrojna pitanja: Što je kulturna baština Crne Gore? Što je njena budućnost? Da li je i zašto, kulturna baština Crne Gore jedan od čeonih ekonomskih resursa? Što će naslijediti buduće generacije? Kako se u procesu ekonomske globalizacije kojoj težimo, sačuvati od kulturne globalizacije, a time sačuvati i resurs i temelj za buduće uspjehe? Kako upravljati kulturnom baštinom na principima održivog korišćenja?
ANALITIKA: Već imate uvid u situaciju, timovi su uradili veliki dio posla, možete li nam iznijeti opšti utisak o stanju i broju kulturnih dobara koja su obuhvaćena ovim projektom. Da li je Crna Gora godinama unazad dobro binula o svojoj kulturnoj baštini?
LJESAR: Nakon određenih nedostatnosti u prošlosti i brojnih višegodišnjih iscrpnih rasprava o ovoj temi, urađen je Projekat sa egzaktno i precizno utvrđenom platformom o stručnom sadržaju i formi neophodnih dokumenata za revalorizaciju 1363 nepokretna i 598 pokretnih kulturnih dobara. Do sada je Upravi za zaštitu kulturnih dobara dostavljeno oko 1000 nacrta elaborata, a vizuelna prospekcija – terenski obilazak, izvršen je za preko 90 odsto kulturnih dobara. U odnosu na dosadašnje preliminarne rezultate, stanje kulturnih dobara varira od onih koji su u dobrom stanju do onih sa izraženom potrebom za hitnim konzervatorskim tretmanom.
ANALITIKA: Ljudi koji su bili uključeni u realizaciju projekta znali su da je to veliki posao, ali i još veća odgovornost. Da li su, po Vašem mišljenju, profesionalno odgovorili povjerenom zadatku i kako vidite krajnje rezultate..
LJESAR: Svjesni generacijskog i civilizacijskog zadatka da naslijeđene vrijednosti bogatije i jače predamo budućim generacijama, kreiran je Projekat kako bi se izbjegla mogućnost stihijskog promišljanja u odnosu na cilj zaštite kulturnih dobara i reformi u ovoj oblasti.
Kolege su ubrzo po uključivanju u stručne timove, shvatili da vizija i misija Projekta nijesu djelo puke i ishitrene reakcije pojedinca ili institucije, već projekat proizašao iz višegodišnjeg iskustva i stručnog istraživanja potencijala kulturne baštine, prijetnji i rizika kojima je izložena, sa sviješću da se Projekat mora implementirati bez kalkulisanja između, s jedne strane, različitih i suprotstavljenih laičkih i površnih mišljenja, i s druge, profesionalnog i etičkog kodeksa pojedinca koji se bavi kulturnom baštinom. Upravo dosadašnji rezultati ukazuju da je najveći broj angažovanih stručnjaka profesionalno pristupio realizaciji zadataka, a da je sam Projekat pobjeda nad duhovnom tromosti, koja je nerijetko bila razlog lošeg stanja dijela kulturnih dobara, i njime je zasigurno postavljen temelj novom pristupu kulturnim dobrima, baziranom na savremenim nacionalnim i međunarodnim standardima i iskustvima. Time smo otpočeli dugotrajan proces adekvatne valorizacije, revalorizacije, zaštite, očuvanja, prezentacije i unaprjeđenja stanja naslijeđenih vrijednosti kulturnih dobara Crne Gore.
ANALITIKA: Bio je upućen poziv svima u Crnoj Gori da se uključe i daju svoj doprinos revalorizaciji kulturne baštine. Kakav je bio odziv javnosti i stručnih pojedinaca?
LJESAR: Radi prikupljanja podataka o kadrovima koji bi mogli da odgovore ozbiljnosti zadatka kakav je revalorizacija, Ministarstvo kulture je sve nacionalne i lokalne ustanove kulture obavijestilo o realizaciji aktivnosti koje se odnose na proces revalorizacije kulturnih dobara, sa zahtjevom da predlože stručnjake iz oblasti kulturne baštine koji su zainteresovani da se uključe u rad stručnih timova.
Na osnovu preliminarno dostavljene liste stručnjaka iz oblasti kulturne baštine od strane nacionalnih i lokalnih ustanova kulture, ali i kroz dalje kontakte ostvarene na lokalnom i nacionalnom nivou, sačinjena je preliminarna lista budućih članova stručnih timova, a koja je od početka implementacije aktivnosti dopunjavana novim imenima pojedinaca koji su izrazili zainteresovanost za uključivanje u projekat. Ministarstvo kulture je, prepoznajući kompleksnost zadatog posla, organizovalo i dvodnevnu radionicu na temu „Edukacija i doedukacija kadrova za primjenu metodologije izrade elaborata u okviru “Projekta Revalorizacija kulturnih dobara Crne Gore”, koja je bila otvorena za sve zainteresovane stručnjake.
Rezultat navedenog, vidljiv kroz angažovanje više od 250 stručnjaka (konzervatora-restauratora, arhitekata, arheologa, istoričara umjetnosti, etnologa i istoričara), ukazuje na prepoznavanje značaja Projekta revalorizacije kod stručne crnogorske javnosti, koja je izrazila spremnost za učešće u promjenama koje doprinose uspostavljanju temeljnog i na zakonu baziranog sistema zaštite.
Posebno ističem da je u okviru implementacije Projekta, pored dobre saradnje sa najvećim brojem nacionalnih i lokalnih institucija iz oblasti kulturne baštine, ostvarena dobra saradnja sa državnim i lokalnim organima uprave iz oblasti društvenih djelatnosti i planiranja i uređenja prostora, Arhitektonskim fakultetom u Podgorici, NVO, planerskim i projektantskim biroima. Posebna vrijednost projekta je upravo u dijelu koji se odnosi na jačanje kadrovskih kapaciteta u ovoj oblasti i sasvim je izvjesno da smo projektom stvorili novu ekspertsku mrežu za implementaciju mnogobrojnih i raznorodnih projekata, posebno konzervatorskih. Naglasila bih uključivanje više od dvadeset studenata, koji su dobili šansu da se edukuju i pripreme za budući radni angažman u nekoj od djelatnosti iz oblasti kulturne baštine, posebno mladih arhitekata u konzervatorskoj djelatnosti.
ANALITIKA: Možete li već sada reći hoće li možda neka kulturna dobra biti izbrisana iz Registra…
LJESAR: Na osnovu dosadašnjeg nivoa implementacije Projekta, nije doneseno nijedno rješenje o brisanju iz Registra, a konačno ćemo imati tačne podatke nakon završetka revalorizacije. Da podsjetim, razlozi za brisanje kulturnog dobra iz Registra kulturnih dobara sadržani su u ocjeni stanja kulturnog dobra nakon vizuelne prospekcije i dokumentacije koja je po ocjeni Stručnog tima od značaja prilikom sagledavanja svih parametara za izricanje ovakvog prijedloga.
ANALITIKA: Da li će neki djelovi našeg nasljeđa, koji još uvijek nisu upisani u Registar, ovom prilikom biti evidentirani i konačno proglašeni kao kulturna dobra?
LJESAR: Uzimajući u obzir značaj procesa valorizacije, stručni timovi su dobili instrukcije da tokom terenskih obilazaka, a u odnosu na raspoložvo vrijeme, evidentiraju i objekte i predmete sa prepoznatim istorijskim, arhitektonskim, antropološkim, umjetničkim, tehničkim ili drugim društvenim značajem, koji zavrjeđuju da dobiju status kulturno dobro. Kako terenski obilasci organizavani u okviru implementacije Projekta revalorizacije pokrivaju cijelu teritoriju države, vjerujem da će se prilikom ovog procesa za jedan broj neevidentiranih, ali svakako značajnih objekata i predmeta, pokrenuti Zakonom propisana procedura za dobijanje statusa kulturnog dobra ili stavljanje pod režim prethodne zaštite. Stručnjaci uključeni u implementaciju Projekta svakako su ohrabreni za sprovođenje takvih aktivnosti.
ANALITIKA: U pitanju je, bez sumnje, bio ogroman posao. Samo podatak da biblioteka Narodnog muzeja Crne Gore broji 19.805 predmeta i predstavlja jednu jedinicu govori o obimnosti projekta. Pominje se, da kada je riječ o pokretnom fondu, i da Crna Gora ima više od 150.000 predmeta u muzejima, galerijama, riznicama... Nazire li se popisu kraj i kakvo je sadašnje stanje; da li su svi ovi predmeti uključeni u veliki projekat Revalorizacija kulturnih dobara Crne Gore?
LJESAR: Projekat je posebno značajan upravo za stanje pokretnih kulturnih dobara, koja su upisana u Registar šezdesetih godina prošlog vijeka, i do sada se praktično ništa nije mijenjalo u dokumentaciji o njima.
Ovo je prvi put da se vrši sistematičan stručan postupak procjene svih parametara od značaja za kulturno dobro, kroz pojedinačni elaborat sa 16 poglavlja, za svako pokretno kulturno dobro Crne Gore. Međutim, važno je znati da ukupni muzejski, bibliotečki, arhivski ili fond koji se čuva kod vjerskih zajednica, nije istovremeno i pokretno kulturno dobro, ali svakako da veći dio jeste, jer kako ste kroz primjer biblioteke Narodnog muzeja naveli da se 19.805 predmeta u Registru vode kao jedno kulturno dobro, jasno je da 598 pokrenih kulturnih dobara, dominantno zbirki, broji oko 150.000 predmeta. Za najveći broj pokretnih kulturnih dobara elaborati će biti urađeni tokom ove godine, a u posljednjoj fazi će se raditi elaborati za desetak kompleksnih zbirki koje imaju preko hiljadu predmeta, i biće završeni tokom naredne godine. U odnosu na do sada urađene elaborate, kao što sam već navela, stanje pokretnih kulturnih dobara se razlikuje od onih u dobrom stanju, do onih koji iziskuju konzervatorske intervencije, u većoj ili manjoj mjeri.
ANALITIKA: Kakva je situacija kada je riječ o riznicama u sakralnim objektima. Koliko su one bile otvorene za timove uključene u revalorizaciju baštine. Znamo da je ranije bilo izvjesnih problema u komunikaciji između muzeja i SPC, da li su sakralni objekti kojima gazduje SPC bili zatvoreni za stručnu javnost i stručne službe ili je ipak bilo pomaka?
LJESAR: Ulazeći u implementaciju Projekta, koja podrazumijeva vizuelnu prospekciju tj. uvid u stanje svih kulturnih dobara, znali smo da je saradnja stručnih timova i vlasnika i držalaca kulturnih dobara, neminovnost koja je propisana i Zakonom. Sada nakon implementacije najvećeg dijela Projekta mogu reći da je saradnja bila dobra, što ukazuje da su vlasnici i držaoci svjesni ne samo zakonske obaveze da sarađuju, već i da sve više shvataju značaj stručnjaka i stručnih institucija u kontekstu očuvanja i održivog korišćenja kulturnih dobara, što mogu potvrditi i u odnosu na saradnju sa SPC.
Ako je i bilo situacija opstrukcije ili odsustvo saradnje od strane vlasnika i držalaca kulturnih dobara - o čemu bih zbog nivoa involviranosti u Projekat bila informisana, a do sada nijesam - to bih u kontekstu implementacije ovog Projekta, prije nazvala incidentom, a ne praksom.
ANALITIKA: Ovih dana je bilo polemike u javnosti, iz dijela opozicije se napominje da država Crna Gora nema, formalno-pravno, upisana u Registar kulturna dobra; pominju se kršenja Zakona…
LJESAR: Posao na zaštiti kulturnih dobara je posao je od javnog interesa, pa je neminovno da bude i predmetom brige ukupne javnosti, i u tom smislu držim značajnim i Vaše pitanje i moj odgovor, koji glasi da Crna Gora i danas ima onoliko kulturnih dobara koliko je u proteklih 65 godina normativne zaštite dobilo taj status. Kako je zaštita kulturnih dobara jako složen i stručan postupak, koji zahtjeva visok stepen profesionalizma i odgovornosti, i kao takav treba da bude van bilo koje dnevnopolitičke polemike, završiću citirajući Vladimira Tolstoja „Jezik kulturne baštine je uvijek uzvišeniji, širi i dublji od bilo kakvih ideoloških klišea. On sam je razumljiv svima“.
Ivan KERN
