Misija OSCE u Crnoj Gori obilježiće sjutra, 28. septembra, Međunarodni dan prava javnosti da zna, zajedno sa zagovornicima ovog prava širom svijeta, tako što će učestvovati u promovisanju prava na slobodan pristup informacijama. Tim povodom Portal Analitika objavljuje tekst Valdemara Figaja, vršioca dužnosti Šefa Misije OEBS-a u Crnoj Gori:
U svakom demokratskom društvu građani imaju pravo da znaju i da pristupe informacijama i podacima koji su prikupljeni i u posjedu organa vlasti koji se finansiraju javnim sredstvima. OEBS smatra usvajanje i sprovođenje zakonske regulative koja uređuje i obezbjeđuje pristup javnim informacijama, kao i zaštitu tog prava, jednim od najvažnijih preduslova za transparentan rad i funkcionisanje institucija. Pored toga, to je jedan od ključnih preduslova za uspostavljanje odgovornosti same države.
Upravo su „slobodan protok informacija, kao i slobodan pristup javnosti informacijama“ afirmisani u OEBS-voj Povelji o evropskoj bezbjednosti. U tom smislu, Crna Gora se, zajedno sa ostalim zemljama članicama OEBS-a, opredijelila za garantovanje javnog pristupa informacijama. To je takođe naznačeno i u Ustavu Crne Gore, kao i potvrđeno najnovijim Zakonom o slobodnom pristupu informacijama, koji je usvojen u junu 2012. godine.
Misija OEBS-a u Crnoj Gori gleda na usvajanje tog Zakona kao na pozitivan i značajan korak. Zakon stvara pravne i institucionalne preduslove za obezbjeđivanje pristupa informacijama od javnog interesa. Pitanje koje građani Crne Gore mogu postaviti jeste na koji način Zakon o slobodnom pristupu informacijama utiče na njihov život?
Kao prvo, pristup javnim informacijama može povećati mogućnost građana da se uključe u proces donošenja odluka. Takođe, širenje i osnaživanje prava građana doprinose demokratskoj tranziciji zemlje.
Zakon pruža mogućnost građanima da, putem jednostavnog obrasca, zatraže informaciju koja je od javnog značaja. Može se pitati, na primjer, kako se troši novac poreskih obveznika i kakvi su razvojni planovi za određeni grad ili regiju? Kakvi su tekstovi zakona koji se razmatraju prije njihovog usvajanja? Šta sadrže posljednji podaci zvaničnih institucija o, na primjer, zagađenosti vode, vazduha, a u skladu sa Arhuskom konvencijom, i tako dalje.
Stoga se nadamo da će građani Crne Gore prepoznati značaj ovog novog Zakona, pogotovo kao sredstva koje im omogućuje bolju informisanost, a sve u cilju zaštite njih samih i njihovih interesa.
Valdemar FIGAJ
