Ivo Magud direktor opštinske Direkcije za uređenje i izgradnju Kotora je za Skala radio kazao da se objekti u Morinju na nižim kotama direktno snabdijevaju iz cjevovoda Verige-Risan. Zbog zastarjelosti ovog cjevovoda moguće je snabdijevanje domaćinstava do maksimalno 30 metara nadmorske visine, a gornji dio naselja vodom se snabdijeva iz alternativnih izvora, odnosno iz pet izvorišta koji se nalaze na većoj nadmorskoj visini. Na nadmorskoj visini između 80 i 90 metara nalazi se rezervoar zapremine 80 metara kubnih iz kojeg se snabdijevaju objekti na nižim kotama. Ranije se preko ovog rezervoara snabdijevao cijeli Morinj.
Problem vodosnabdijevanja sa pojedinih izvorišta je taj što se u ljetnjim mjesecima smanjuje izdašnost ili izvori potpuno presuše. Da bi se riješio ovaj problem u ljetnjem periodu objekata niže od rezervoara, 1999. godine ugrađena je pumpa kojom se voda pumpala do rezervoara. Ovaj sistem je funkcionisao u ljetnjem periodu do 2007. godine ali, kako kaže Magud, pošto u tranzitnom cjevovodu nije bilo dovoljno vode, vodosnabdijevanje nije bilo uredno.
Imajući u vidu okolnost da je tridesetak objekata imalo mogućnost snabdijevanja vodom iz javnog vodovoda, uvedeni su u evidenciju kod JP Vodovod i kanalizacija kako bi se naplaćivala voda, uz obavezu tih domaćinstava da ugrade vodomjere. Vodovod ih je oslobađao taksi za priključak koju mještani jednostavno nijesu htjeli da plate. Oni nijesu, po riječima Maguda ispoštovali dogovor i ugradili vodomjere pa ih je Vodovod zaduživao paušalno, na veći iznos od 30 kubika mjesečno, uzimajući u obzir da prosječno domaćinstvo ima pet članova i da je standard 6 kubika po članu domaćinstva mjesečno. Međutim, ni tu obavezu mještani nijesu plaćali, pa se dug nagomilao i predstavljaće veliki problem.
Magud kaže da je činjenica da sada postoje dva vodovodna sistema. Jedan sistem koji vodu crpi iz pet izvorišta i drugi koji ide tranzitnim cjevovodom Verige-Risan. Pumpa koja je trebalo da pumpa vodu u rezervoar koji se nalazi na koti od 80 metara nadmorske visine nije u funkciji jer je direktno priključena na sekundarnu mrežu. Neplaćanje vode u Morinju od strane jednog dijela mještana je uticalo na enormno trošenje vode i nemogućnost da se rezervoar puni i tako obezbijedi kvalitetno snabdijevanje vodom u ljetnjem periodu.
Priča je postala aktuelna i vezala se za postojanje dvije deponije. Jedne divlje, koja se sada sanira i druge, sa svim standardima koja se sada gradi. Počelu su priče da se one nalaze u slivnom području pomenutih vodoizvorišta i da direkto utiču na kvalitet vode, na mikrobiološku i hemijsku ispravnost. Međutim, analize koje su urađene krajem jula na zahtjev Mjesne zajednice Morinj u laboratoriji Doma zdravlja Cetinje, koja je ovlašćena labaratorija za redovnu kontrolu vode u vodovodnom sistemu Kotora, pokazale su da je voda mikrobiološki neispravna za piće na svih pet izvorišta.
To je razumljivo, kazao je Magud jer nema mikrobiloške ispravnosti vode ako ona nije tretirana hlorom, ukoliko ne postoje hlorinatori. Hemijski je voda bila upotrebljiva za piće na svim izvorištima. To znači da se direktan uticaj po tim parametrima postojećih deponija ne bi mogao dovesti u vezu sa hemisjkom neipravnošću jer ona podrazumijeva prisustvo teških elemenata, olova i dr i kojih nema ni u jednom od pet pomenutih izvorišta.
Magud je ubijeđen da izgradnja deponije, čije radove lokalna uprava Kotora prati sa velikim interesovanjem, ničim ne ugrožava slivove izvorišta u Morinju.
Direkcija za uređenje i izgradnju Kotora će, u sklopu komunalnog opremanja urbanističkih parcela vlasništva investitora Monte biser u Morinju pristupiti izgradnji buster stanice i jednog dijela vodovodnog sistema koji će omogućiti područja Morinja vodosnabdijevanje sve do objekata koji su na nadmorskoj visini do 90 metara. Za onaj dio koji je višim kotama, moguće je uraditi još jednu buster stanicu na bazi tehno-ekonomske analize, jer se radi o disperzovanim objektima a ne grupi objekata tako da će se procijeniti mogućnost vodosnabdijevanja tih objekata. Normalno bi bilo da se na pet vodoizvorišta koja mještani koriste najvećim dijelom godine, osim u ljetnjim mjesecima, ugrade hlorinatori kako bi voda bila ispravna za piće, kazao je Magud.
Analize pokazuju da voda u Morinju, kojom se snabdijevaju mještani iz sliva pet izvora mikrobiološki nije ispravna, ali da hemijski jeste, što isključuje priču o zagađenju sliva izvora sa deponijom Dugonja na granici Kotora i Herceg Novog.
