Za predlog zakona o Ustavnom sudu pet poslanika vladajuće koalicije bilo je za, dok su četiri opozicionara bila protiv.
Predlog zakona o Tužilaštvu podržali su poslanici Demokratske partije socijalista i poslanik Socijaldemokratske stranke Draginja Vuksanović, protiv su bili predstavnici opozicije, a uzdržan predsjednik Odbora Rifat Rastoder.
Predstavljajući predlog zakona o Ustavnom sudu, pomoćnik ministra pravde, Branka Lakočević, kazala je da dvojicu sudija predlaže predsjednik a petoricu nadležni skupštinski Odbor, a bira ih i razrješava parlament, sa mandatom od 12 godina.
Ona je podsjetila da predsjednika Ustavnog suda biraju sudije i da u sadašnjem sastavu rade do izbora novih, kao i da u slučaju objavljivanja javnog poziva predlagača u isto vrijeme, oni ne mogu predložiti istog kandidata.
Poslanik DPS-a Milorad Vuletić kazao je da će podržati taj predlog, jer, kao je naveo, on garantuje veću objektivnost i bolja kadrovska rješenja dostojna tih funkcija, ali da ima i neke dileme koje se prvenstveno odnose na radno-pravni status sadašnjih sudija.
On je zamjerio sudijama Ustavnog suda koji sada komentarišu predložene zakone, jer smatra da na to nemaju pravo dok su predlozi još u proceduri.
Poslanik Socijalističke narodne partije Snežana Jonica kazala je da predlozi imaju dosta nedostataka, navodeći da je Ustavni sud najneefikasniji, jer im je za pojedine ocjene ustavnosti trebalo po tri, četiri godine.
»Time se dovodi u pitanje pravna sigurnost građana, i moraju se definisati jasni rokovi za odlučivanje, realno je da to bude godina«, rekla je Jonica.
Poslanik Pozitivne Azra Jasavić kazala je da je duh amandmana ispoštovan ali da je za pojedina rješenja nedostajala javna rasprava, navodeći da će ta stranka podnijeti amandmane na pojedine predloge.
Za Rastodera je u tom zakonu, kako je kazao, više diskutabilnih detalja, pa je najavio amandmansko djelovanje, navodeći da smatra da je trebalo sprovesti i reizbor sudija.
On je kazao da će glasanje za taj zakon zavisiti od opredjeljenja predlagača da sprovede određene korekcije. "Ovo je uslovna podrška da ide dalje, ali da se koriguje".
Lakočević je kazala da su uglavnom sve izrečene zamjerke i u Ministarstvu imali u vidu, i ponovila pojašnjenje da su se sada bazirali na usklađivanje zakonskog teksta sa ustavnim amandmanima, i da će biti potrebno da se novim zakonima definišu neki nedostaci.
Ona je navela i da su imali kratak rok od samo 20 dana za usklađivanje seta zakona o pravosuđu, kao i da je neophodna javna rasprava kao i stručna pomoć kako bi se uredila sva pitanja.
Lakočević je pojasnila da će svaki sudija za predsjednika Ustavnog suda moći da predloži dva kandidata, kako bi se uvažila mogućnost da svak može predložiti i sebe, i podsjetila da je potrebna većina za odlučivanje prisustvo četiri sudije.
Lakočević je, predstavljajući zakon o državnom tužilaštvu podsjetila da je on pretrpio najviše izmjena.
Ona je, govoreći o sastavu Tužilačkog savjeta podsjetila da ga čini pet tužilaca, od čega jedan iz osnovnog Tužilaštva, predsjednik Vrhovnog državnog tužilaštva, kog bira Skupština, kao i pet predstavnika drugih grana vlasti-četiri ugledna pravnika na predlog parlamenta i jedan Ministarstva pravde.
Lakočević je rekla da smatra da su na taj način garantovali ravnotežu zastupljenosti članova.
Jonica smatra da je zbog brojnosti osnovnih državnih tužilaca trebalo omogućiti da imaju dva predstavnika u Savjetu, i zamjerila zašto pravo na predlaganje uglednih pravnika ima Udruženje pravnika, koje je nevladina organozacija, navodeći da su joj time data veća prava od ostatka civilnog sektora.
I Jasavić je najavila amandmane na dio koji se odnosi na predlaganje uglednih pravnika u sastav Tužilačkog savjeta.
Poslanik Demokrtaskog fronta Vladislav Bojović, govoreći o čitavom setu predloga zakona, kazao je da ih oni neće podržati, jer nisu podržali ni ustavne izmjene.
- Tužilaštvo je najslabija karika u pravosudnom sistemu, posebno kad se ima u vidu organizovani kriminal i korupcija.Tužilaštvo je pod najvećim uticajem DPS-SDP-a, rekao je on, navodeći da partijama na vlasti takva rješenja omogućavaju da u nedogled omogućava održavanje vd stanja u Tužilaštvu.
Bojović smatra da su predložena rješenja dala polovične rezultate i samo kozmetičke izmjene, navodeći da su se u Frontu zalagali za strožija i trajnija rješenja, kao u slučaju izbora VDT-a za čiji izbor su tražili dvotrećinsku većinu.
On je dodao da tim zakonima nisu predviđene sankcije za VDT-a u slučaju da u Skupštini »padne« izvještaj o njegovom radu . »Ako ga Skupština bira, onda mu mora i sankcije predvidjeti«.
