-Ova crkva će se u budućnosti naći u sasvim drugačijem okruženju i stoga je bilo važno utvrditi genezu i kulturne vrijednosti crkve. Obavljena su zaštitna arheološka istraživanja koja se sprovode kada je u pitanju objekat koji je oštećen. Posebno je bilo važno dobiti podatke o njegovom prvobitnom izgledu i pronalaženju starijih substruktura, odnosno nekih starijih objekata ispod, koji bi dali podatke o kulturnim slojevima raznih epoha, objašnjava Kovačević, arheološkinja u Centru za konzervaciju i arheologiju Crne Gore, koji je realizovao istraživanja.
Naša sagovornica kaže da su istraživali crkvu i prostor oko nje i da su uklanjanjem nasipa oko crkve, koji je bio visine oko 1 metar, došli do značajnih nalaza zidova i temelja starijeg objekta na kojem je prvobitna crkva djelimično sazidana. Nalaz se satoji o tri zida koji su pripadali nekoj većoj građevini, starijoj od crkve, kaže Kovačević.
Ona naglašava da su istraživanja pokazala svu slojevitost ove lokacije, a o starosti crkve govori i podatak da je u toku svog trajanja imala tri vrste poda.
„Poslijednji, od cementne košuljice, je imitirao pod od sivog kamena, u dijagonalnom slogu. Ovaj slog je hronološki vjerovatno pripadao dogradnji, u vidu produženja objekta prema zapadu. Ispod njega je bio pod od sloja nabijenog krečnog maltera, sa primjesom crvenkaste zemlje. Sloj je pripadao starijoj prvobitnoj gradnji crkve. Kao treće popločanje bila je kaldrma od kamena, koja je pripadala starijem objektu. Nalaz starijeg objekta, koji očigledno nije bio sakralnog karaktera, govori nam o bogatom naslojavanju, i daje podatke o vremenu turskog boravka na ovom mjestu, kaže arheološkinja.
Kumbor nikada nije arheološki istraživan, izuzev rekognosciranja, koje je obavljeno 1985 godine. Poznato je da se iznad crkve Svete Neđelje prilikom rekonstrukcije vojnih objekata naišlo se na antičku arhitekturu i nekropolu. U jednom grobu, konstruisanom od tegula, nađen je kao prilog zlatnik Romula Augustusa. Prilikom rekognosciranja, uz specijalnu dozvolu vojnih vlasti, arheolozi su tada skupili dekorativnu arhitektonsku plastiku i smjestili je u portu današnje crkve. Zanimljivo je da u Kumboru postoji legenda da je tu bio veliki grčki grad, te da je u zemljotresu potonuo u more.
Tim prije svako istraživanje u ovom mjestu otvara mogućnost otkrića starijih slojeva. Sam podatak da je crkvu oslikao čuveni Tripo Kokolja na svojevrstan način govori o njenoj vrijednosti. Za istraživače ovo nije iznenađujući podatak, jer istorijski izvori govore da je vlasnik ovog imanja bio Vicko Bujović, kapetan Perasta i kum i prijatelj Tripa Kokolje.
Narednih devedeset godina atraktivnom lokacijom u Kumboru raspolagaće “State oil company of Azarbaijan Republic” ( SOCAR). Novi korisnici u obavezi su da sačuvaju i spomenike kulture u okviru kompleksa, u kojem posebno mjesto zauzima crkva Svete Neđelje.
