Gotovo 40 odsto svjetske populacije smatra se nereligioznom ili ateistima, pokazala je skorašnja globalna studija WIN – Gallup International Assotiationa (WIN-GIA) koja je sprovedena u 57 zemalja svijeta i obuhvatila 73 odsto svjetske populacije. Istraživanje je pokazalo da je broj onih koji se izjašnjavaju kao ateisti povećan za tri odsto u posljednjih šest godina.
Je li „obezboženje“ posljedica ubrzane modernizacije, globalizacije i sveopšteg konzumerizma, teško je sa sigurnošću tvrditi. Izvjesno je, međutim, da se Bogu i božanskim moćima čovjek okreće u vremenima krize, siromaštva, nesigurnosti, obespravljenosti, odnosno onda kada je nada u bolje sjutra i spasenje jedina svijetla tačka u turobnoj svakodnevici.
U Hrišćanskom pokretu Crne Gore smatraju da svaku podjelu na ateiste i vjerujuće treba uzeti uslovno, jer mnogi koji se izjašnjavaju da vjeruju često samo nominalno pripadaju nekoj tradicionalnoj crkvi. S druge strane, oni koji kažu da ne vjeruju u Boga i da su ateisti, često vjeruju u određene duhovne principe, a možda govore i iz razočarenja zbog postupanja nekih sveštenika.
- Problem ateizma je svakako dalekosežan na individualnom nivou i ima posljedice po čitavo društvo. Nažalost, zbog istorijskih okolnosti crnogorsko društvo danas nije mnogo prosvećeno i izrazito je sekularno. Ono isključuje Boga kao subjekta društvenih i političkih procesa. Preovladava stav da je vjera nešto individualno i intimno i da je treba potisnuti iz javnog života u neku „privatnu“ sferu ljudskih uvjerenja i osjećanja – objašnjavaju iz Pokreta.
Kriza u kojoj se danas nalazi savremeno hrišćanstvo, kako dodaju, nije kriza hrišćanskog učenja, već njegovih subjekata i njihove prakse.
- O istinama hrišćanskog učenja nije moguće samo razmišljati i debatovati, već je potrebno te istine adekvatno primijeniti i interpretirati u savremenom kontekstu i ličnom životu. Oni koji odvajaju pitanje vjere i morala od politike ne razumiju ni jedno, ni drugo. Ova doskorašnja erozija javnog morala, a kroz to i povjerenja u crkvu i politiku i političare, mora u nekom momentu dotaći dno i krenuti prema površini – smatraju u Pokretu.
Prema njihovom mišljenju, crkvi bi trebalo da bude primarno da mijenja i preobražava svijet, da podigne oči sa sebe i da, umjesto što privatizuje religiju, preusmjeri tok životnog kretanja, da spašava svijet od smrti i ništavila, da ljude suočava sa „sasvim drugom perspektivom“, sa natpolitičkim i naddržavnim ciljevima i vrijednostima.
- Da bi se to desilo, crkva treba da izađe iz zone misticizma, tradicionalizma i pogotovo nacionalizma i da, kao bogočovječanski organizam koji ide u svijet, a ne povlači se iz njega, postane važan sociološki i društveni faktor koji preuzima aktivnu ulogu u kreiranju boljeg i savršenijeg društva. Takva crkva može postati samo ako i sama postane objektom kritike. Sekularizacija svijeta se nije dogodila van tokova hrišćanstva i Boga, već putem hrišćanstva. Da bi prešli iz neke puke tradicionalnosti i rituala ka istinskom hrišćanstvu očigledno moramo proći kroz ateizam i sekularizaciju – kažu u Pokretu.
Stoga, kako dodaju, današnji veliki broj ateista i sekularizovani politički poredak ima svoj smisao, jer je poredak slobode i sve veće afirmacije ljudskih prava.
- Iako kontradiktorno izgleda, sve to ne predstavlja obesmišljavanje i poricanje božanskog poretka u svijetu, već odlučujuću tačku njegove vlasti unutar istorije i vremena, oslobađajući tako svijet teokratskih aspiracija i pružajući slobodu hrišćanstvu, a time i Bogu, da ponovo u Crnoj Gori postane mogućnost izbora – smatraju u Hrišćanskom pokretu.
Nedavno je na društvenoj mreži Twitter inicirano osnivanje crnogorskog udruženja ateista, koje je za relativno kratko vrijeme, kroz neformalno udruženje, okupilo građane i građanke iz različitih profesija.
Miodrag Strugar iz Ateista Crne Gore objašnjava da su se okupili kako bi zaštitili svoja prava, da reaguju na sve pokušaje nezakonitog ponašanja i zloupotreba državnih organa i vjerskih organizacija.
- Svjedoci smo miješanja vjerskih organizacija i njihovih predstavnika u poslove države, brojnih kršenja zakona i prećutnog odobravanja, čak i pomaganja takvog ponašanja od strane džavih organa. Od neplaćanja poreza na ogromne prihode, divlje gradnje, devastacije kulturno-istorijskih spomenika, pokušaja nametanja pravila zasnovanih na religijskim tekstovima, pokušaja da se osuđeni zločinci predstave moralnim uzorima, pa do govora mržnje i kršenja osnovnih ljudskih prava građana i građanki jedne sekularne države – kazao je on.
Strugar smatra da bi država trebalo da bude strogo neutralna u pitanjima religije ili njenog odsustva, bez favorizovanja ili diskriminacije bilo koga.
- Naš stav je da religije, odnosno religijske organizacije ne treba da imaju bilo kakve finansijske povlastice u javnom životu, kao što su oslobađanje od poreza za vjerske aktivnosti ili subvencije za promociju religije. Borićemo se protiv pokušaja vjerskih organizacija da imaju uticaj na obrazovanje. Djeca treba da se uče kritičkom mišljenju i pravljenju razlike između vjere i razuma kao putu ka sticanju znanja – ocijenio je on.
Strugar tvrdi da ateisti nijesu protivnici onima koji vjeruju, sve dok oni ne ugrožavaju prava drugih.
- Ne znam koliko je procentualno ateista, ali zaista je teško povjerovati u „istine“ koje nam religije, monoteističke i politeističke, nude kroz svoja učenja, mnoge stvari se protive razumu i logici. Još teže je slijediti one koji opravdavaju zločine „u ime svoje vjere“, kojima su protivnici svi oni koji ne vjeruju baš u njihovog boga ili ni u jednog – naveo je on, pojašnjavajući da vjerovatno tu treba tražiti razloge za povećanje broja onih koji se izjašnjavaju kao ateisti.
Istraživanje WIN-GIA pokazalo je da je oko 60 odsto svjetske populacije religiozno, dok se ostali deklarišu kao nereligiozni ili ubijeđeni ateisti. U poređenju sa 2005. godinom, broj religioznih osoba smanjio se za devet odsto, a broj ateista povećao za tri odsto.
Istraživanje koje je sprovedeno u toku novembra i decembra 2011. godine, u 57 zemalja, nije obuhvatilo Crnu Goru. Na posljednjem popisu stanovništva, u Crnoj Gori se 1,24 odsto stanovnika izjasnilo kao ateisti, a 0,07 kao agnostici. Oko jedan odsto stanovništva izjasnio se kao pripadnik „ostalih vjeroispovijesti“, dok 2,61 odsto nije željelo da se izjašnjava.
Studija WIN-GIA pokazala je da su među najreligioznijim zemljama svijeta afričke države Gana sa 96 odsto i Nigerija 93 odsto religioznih stanovnika. Od naših susjeda ili zemalja u našem okruženju najreligiozniji su stanovnici Makedonije i Rumunije, gdje je 90 odsto, odnosno 89 odsto ljudi religiozno.
Najmanje religioznim smatraju se stanovnici Češke, Japana i Kine. U Češkoj je svaki peti stanovnik religiozan, u Japanu ih je svega 16 odsto, a u Kini 14 odsto.
Najveći broj ateista nalazi se istočnoj Aziji, gdje skoro polovina Kineza i gotovo trećina Japanaca sebe smatra ateistima. Od evropskih zemalja, najviše ateista je u Češkoj 30 odsto, Francuskoj 29 odsto, Njemačkoj 15 odsto i Holandiji 14 odsto.
Izvor: Pobjeda
