Društvo

MILAČIĆ: Gvantanamo demokratija profesora Perovića

milacic
J
edan od vlasnika Monitora prof. Miodrag Perović i novinar toga nedjeljnika Marko Milačić, ušli su u oštru javnu polemiku povodom kolumne koju je Milačić 4. septembra objavio u listu i na portalu Vijesti, pod naslovom „Ne pomažite, please“.

MILAČIĆ: Gvantanamo demokratija profesora Perovića
Portal AnalitikaIzvor

U neuobičajenoj polemici - imajući u vidu da su njeni akteri jedan od glavnih kolumnista i jedan od vlasnika nedjeljnika u kojem kolimnista radi - ne štede riječi jedan za drugoga. Perović optužuje Milačića za  grubi, ostrašćeni antiamerikanizam “zakržljalog boljševika”, dok Milačić tvrdi, u kolumni objavljenoj u današnjim Vijestima, pod naslovom “Poremećenost svijeta”, da Perović vrši pritisak na slobodu govora.

Tekst zbog kojeg je nastala polemika, zapravo je autorovo javno obraćanje ambasadorki SAD-a u Podgorici, Su Kej Braun, u kojem Milačić veoma oštrim tonom kritikuje američki intervencionizam i planiranu akciju ograničenog dometa na Siriju.

“Pretvorili ste se u zemlju, pretvorili ste vašu zemlju, ima tome naročito nešto više od pola vijeka, u zemlju za rat, zemlju u ratu i zemlju od rata. Tomahavk zemlju”, napisao je Milačić američkoj ambasadorki, dodajući da “najpoznatiji planetarni američki brend nije Coca Cola, već rat.”

“Nije civilni četvorotočkaš Ford, već vojni helikopter Apač. Nije New York Times, već ratni nosač aviona. Ne Mekdonalds, već Pentagon. Ratujete sa podrškom Vaših skoro hiljadu vojnih baza (detaljno: Tuga imperije, Amerikanac Čalmers Džonson) koliko imate širom planete,  na svim kontinentima osim Antarktika, od kojih je jedna od najvećih (vidljiva sa Mjeseca), Bondstil, tu, na vašem Kosovu”, navodi Milačić u pomenutom otvorenom pismu, zaključujući: “Za naše i vaše dobro, nemojte ovako pomagati. Ni Iranu. Ni Siriji. Ni Evropi. Ni Crnoj Gori. Please.tekstu.”

Perović je požurio da demantuje Milačića, kako se ne bi shvatilo da su stavovi novinara stavovi i dio uređivačke politike u listovima u kojima je Perović jedan od glavnih akcionara i, svakako, među par najuticajnijih ljudi koji vode njihovu uređivačku politiku.  On jasno poručuje da je Milačić ovim tekstom nanio štetu Monitoru,  “koji ima nekoliko suptilnih lijevo orijentisanih autora”.

“Više nego ikada svijetu je potrebna Amerika, ali Amerika izmirena sa njim i samom sobom, Amerika koja vrši svoju planetarnu ulogu u poštovanju drugih i svojih vrijednosti – sa integritetom, sa pravičnošću, sa velikodušnošću, reći ću čak sa otmenošću, sa ljupkošću,” napisao je Perović, reagujući na Milačićev tekst optužujući Milačića, pored ostalog i da žali za Gadafijem, “čiji  su teroristi rušili avione iznad drugih država i u masovne grobnice u pustinji zatrpao hiljade protivnika sopstvenog režima.”

“Pomognite, please”, piše Perović, konstatujući da Milačićev tekst “pokazuje zašto Crna Gora ne može izaći iz postojeće diktature ako joj ne pomognu vodeće demokratije savremenog svijeta, SAD i zemlje EU.”

“ Iza tog teksta leži negativ one svijesti iz koje se projektuje aktuelni crnogorski režim. Tekst Marka Milačića ‘Ne pomažite, please’ pokazuje zašto Crna Gora ne može izaći iz postojeće diktature ako joj ne pomognu vodeće demokratije savremenog svijeta, SAD i zemlje EU, a da “Milačić nudi grubi ostrašćeni antiamerikanizam zakržljalog boljševika, a da boljševički totalitarizam još uvijek obitava u glavi Marka Milačića…

Potpisujući se kao novinar Monitora, Milačić je napravio štetu tom nedjeljniku koji ima nekoliko suptilnih lijevo orijentisanih autora”, zaključuje Perović.

„Ne činim ja štetu Monitoru svojim tekstom, već Vi, Vašim i zbog iznijetog vazalnog stava spram planetarnoig centra moći; i zbog niskog, etiketirajućeg nivoa polemike; i zbog činjenice da je – imajući u vidu da ste jedan od vlasnika glasila za koji pišem – Vaša posljednja rečenica u tekstu, pritisak na slobodu govora“, odgovorio je danas Milačić Peroviću, zaključujući:

„Zar da se, gospodine Peroviću, sa pravom, ne mirite sa kršenjem ljudskih prava u Crnoj Gori, a ćutanjem mirite sa američkim zatvorom Gvantanamo – ne želeći da politiku zemlje koja ga drži otvorenim, nazovete pravim imenom. Ono što Vi tako promivišete, jeste Gvantanamo demokratija.“

Portal Analitika