- Situacija je jasna. Skorašnji događaji pomiješani sa sličnim iz ranijih perioda sve jače potenciraju nedostatnost budžeta za održavanje postojećeg nivoa budžetske potrošnje, što nas vodi u novo zaduživanje, nažalost, sa svim negativnim posljedicama koje takva tendencija nosi. Podsjetiću samo na jednu - ključnu: prije ili kasnije sredstva zajma će se morati vraćati, a o tome se prilikom uzimanja zajmova malo vodi računa - najprije pod utiskom razloga zbog kojih se zajmovi i uzimaju, kazao je Kostić za Portal Analitika.
Prema njegovim riječima, kada se govori o oblicima zaduživanja – različitim načinima finansiranja budžetskog deficita - treba reći da se iz razumljivih razloga pažnja javnosti najčešće usmjerava na visinu kamatne stope.
- Međutim, vrlo su značajni i prateći efekti -preraspored naconalnog dohotka, promjene tražnje i uticaj na stopu ekonomskog rasta, pa je u tom kontekstu najmanje negativno finansiranje na bazi emisije obveznica, a na bazi korišćenja kredita nemonetarnih institucija. Kao što vidimo u ovom slučaju se MF nije opredijelilo ni za jednu od pomenute dvije varijante. Razlozi koji su dati kao objašnjenje, a koji se odnose na neveliku emisije koja bi potencijalno mogla biti neinteresantna investitorima su realni, ali bih tome i dodao hitnu potrebu za novcem sa čime emisija obveznica ne korespondira na najbolji način zbog relativno duže procedure, navodi Kostić, dodajući da je hitnost za novcem u sprezi sa nedovoljno velikim iznosom emisije- osnovni uzrok izbora da se deficit finansira iz aranžmana sa bankama.
- No treba napomenuti i to da je glavna posljedica hitne potrebe za novcem rast kamatne stope na kredit. Imajući u vidu ukupan kontekst dešavanja kao i stanje domaćih finansijskih institucija, eventualna orijentacija na domaću berzu ne bi bila lišena dodatnog rizika, a on je u ovoj situaciji očigledno neprihvatljiv, zaključio je Kostić.
