- Većina ljudi upućena je u značenje pojmova "zelena civilizacija" i "zelena energetika", dok je takozvana "plava ekonomija" manje poznata forma održivog razvoja. Pristalica sam i “plave” i “zelene” ekonomije. Jer, “plava ekonomija” znači da vi morate lokalno da se okrenete onome što možete uraditi konstruktivno, što je vaše, što je često vezano za lokalne, ruralne resurse. Riječ je o novom promišljanju iskorištavanja onoga što imate, kaže dr Davor Pavuna i dodaje da je neophodno da se Crna Gora mudro razvija.
Inače, dr Davor Pavuna je savjetnik predsjednika SAD Baraka Obame za oblast energetike. Izuzetno je cijenjen u naučnim krugovima, karakterističan po zanimljivim, nekonvencionalnim idejama i novom pristupu mnogim problemima. Ugledni hrvatski fizičar diplomirao je eksperimentalnu fiziku na Prirodnoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu 1977, a doktorirao na Kembridžu nakon pet godina. U francuskom Nacionalnom centru za naučna istraživanja (CNRS) u Grenoblu boravio je tri godine. Jedno vrijeme istraživao je u Australiji i SAD-u. Od 1986. godine je univerzitetski profesor u Lozani, gdje predaje fiziku, hemiju kondenzovane materije i mikro i optoelektroniku. Dr Pavuna je autor više od 150 naučnih radova, kao i udžbenika o supravodljivosti. Veoma često gostuje kao predavač na brojnim svjetskim univerzitetima. Radi na projektu na sinkrotronu u američkoj državi Viskonsin, što je zajednički projekat švajcarskih i američkih fondova za naučna istraživanja. Dr Pavuna je predsjednik Svjetskog kongresa o nano-inženjeringu i novim oksidnim tehnologijama u SAD-u. Savjetnik je preduzećima u nekoliko država, a američki ministar energetike Stiven Ču, imenovao ga je za recenzenta projekta iz područja energetike. Tokom nedavnog boravka u Herceg Novom ljubazno se odazvao našoj molbi za razgovor.
ANALITIKA: Što podrazumijevate pod terminom “plava ekonomija”, to je za ovdašnje prilike ipak nov pojam?
PAVUNA: Vidite, i na lokalnom i na svjetskom nivou postoje ozbiljni problemi, različite prirode. U megalopolisima Latinske Amerike, Azije ili Indije, u velikim gradovima kao što su, recimo, Meksiko Siti, Bombaj ili Peking, imate ljude koji žive po standardima Evrope i SAD, možda čak i bolje. Istovremeno, u unutrašnjosti Kine postoje područja gdje se lošije živi nego čak i u Africi. Zato nauka treba da djeluje na nivou da se razvijaju “plave” i “zelene” ekonomije. Pomenuo bih žitelje ruralnih krajeva u Crnoj Gori. Mislim da je danas to izuzetan kvalitet, mogućnost da se iz svog korijena daje izuzetno kvalitetan proizvod. Čuo sam zanimljivu priču od izuzetno sposobne crnogorske profesorice Nataše Božović, velike matematičarke koju izuzetno cijenim. Ona radi u SAD, udata je za akademika Ivana Božovića. Pričala mi je da - kada je ona išla u školu - da je bilo nepismenih ljudi u selu iz koga ona potiče, ali su ti ljudi bili izuzetni po idejama koje su imali, koje su bile prosto isisane iz prirode. Vidite, majka Nikole Tesle nije znala pisati, ali pogledajte Tesline domete. Hoću da kažem, imamo tu krivu ideju da bi svi morali da budu jako školovani. Međutim, mislim da je veoma važna i ta narodna mudrost i iskustvo koja je u današnjem vremenu skroz potcijenjena. Za mene je ideal povratak u neku civilizaciju koja je postojala pedesetih godina, i u vašoj zemlji svakako. Zamislite tu Crnu Goru, sa tim vrijednostima, dodajte sve prednosti interneta, medicine, uopšte nauke… Kako bi se, recimo, mogao iskoristiti potencijal tretmana prirodnim blatom u Instutu u Igalu, vratiti neke već pomalo zapostavljene stvari…
ANALITIKA: Mislite da bi to značilo zamah crnogoskoj privredi, društvu?
PAVUNA: Crna Gora bi na osnovu takvog razvoja ubrzo postala prosperitetna zemlja, gdje bi mnogi od sadašnjih svjetskih bogataša rado došli. Danas, recimo, na skali zdravstvenih usluga, za nekih 100 dolara ili eura dnevno imate trenutno najbolje tretmane tog tipa u svijetu u Institutu u Igalu. Dodajte more, fantastičnu mikroklimu, zdravu hranu i vodu - pa to je bolje nego u stjecištima bogataša, recimo na Karibima ili Bahamima. Znam jer sam bio tamo.
Zato su bitne vrijednosti koje stvarate ili ste stvarali. Recimo da kad svjetski poznati naučnici tvrde da su izumi vašeg tivatskog inženjera Mata Marovića revolucionarni ne vidim razlog zašto i njegov rad ne staviti u službu promocije Crne Gore u pokušaju valorizovanja svih njenih ljudskih i materijalnih potencijala. Izvinite, što će vama negdje silno bogastvo, vlasništvo ako živite u nesređenom i nezdravom okruženju? To su Švajcarci naučili; oni su od svoje zemlje napravili baštu od četiri zvjezdice, jer su shvatili da im je svima bolje da im je sve na četiri zvjezdice ili približno tog kvaliteta, a ne da im je negdje jedan ili dvije zvjezdice. Kao što su neka mjesta u Crnoj Gori sa jednom zvjezdicom, a negdje imte pet zvjezdica. To nije ugodno posebno za male zemlje da postoje toliki društveni kontrasti jer su lako vidljivi. Zato mislim da je interes Crne Gore, pa čak i ljudi koji su došli i tu investirali da ulažu da naprave ujednačenu sredinu za življenje. Puno je bolje razviti Crnu Goru, a moguće je, jer je zemlja mala.
ANALITIKA: Naučnik ste svjetskog glasa pa nam možda najbolje Vi možete reći što se trenutno događa u svjetskoj nauci, koje recentne uvide i otkrića smatrate posebno zanimljivim?
PAVUNA: Prvo, baš pišem o tome knjigu i mislim da je krajnji čas da kažemo istinu stanovnicima zemlje: mi smo tek na početku nauke! Postoji jedna iluzija da smo mi jako naučno napredovali, da smo genijalni, da svašta znamo, što je samo donekle istina. No, i imamo tri vijeka od Njutna ili dvije hiljade godina od Grka, tako da je to, po definiciji, mlada nauka, koliko god se nama činila jako starom; de facto – mi smo rimska civilizacija kojoj dodate kompjutere, malo transporta i telefone. To ne može da bude dobra civilizacija, jer na ovakav način ne može da preživi devet milijardi ljudi. Kao što i sami vidite, u Crnoj Gori, pogotovo u Boki Kotorskoj, svi bogataši i svi ljudi hoće da imaju vilu uz more, svako hoće da troši dvadeset litara vode dnevno, svako hoće da ima dva auta….To je totalno nemoguće za devet milijardi ljudi.
Zato se postavlja pitanje - što radi prva linija nauke po tom pitanju? Prva linija nauke gleda na ono što je najbitnije, a to je naravno energija. Tu možemo da spomenemo ideje o energiji Nikole Tesle i ta rešenja već danas postoje ali će trebati jedna ili dvije generacije dok mi implementiramo ta rešenja. Vidite, mi ne moramo ovisiti o nafti, čak ni o sunčevoj energiji mada je baza naše energetike sunce.
Važne teme za budućnost su i kako izdominirati sve nano teme, nano materijale, a da ne postanu toksični poput azbesta. Onda, važno je poboljšati telekomunikacije, a na duže pruge raditi i na pokušajima teleportacije, što mi svi sanjamo. U krajnjoj liniji ide se na oslobađanje čovjeka, jer onog trenutka kad vi budete imali dovoljno energije - u smislu da energija bude svakom na raspolaganju - mogle bi se desiti i oslobađajuće društvene promjene, to zovemo osobna, lična energetika. Mladi već danas idu u osobnu energetiku. Danas već svaki čovjek, a posebno mladi ljudi, hoće da imaju svoj telefon, svoju suverenost, a pri tome i svoju energetiku.
Dakle: integrisani sistemi od sunca, vode i sličnog, sistemi koje smo do sada imali, koji su naravno i dalje važni - oni će se u budućnosti drastično promijeniti, prevashodno zbog želje mladih ljudi za mikrokompjuterima mobilnim telefonima i sličnim aparatima, čime će oni imati praktično svoju energetiku. To će promijeniti civilizaciju i to u narednih 10-20 godina; čak i obrazovanje i cijelu planetarnu viziju!
ANALITIKA: To je nezaustavljivo?
PAVUNA: Naravno, postoje i kontra faze, naznačio bi ih kao takozvane javne komplekse. Mi imamo problem, ne sa biologijom već sa hemijom kompleksnosti. Naprosto: ne znamo planetu na kojoj živimo, nismo upoznali našu zemlju i to je vrlo veliki izazov pred kojim stojimo.
Važni će biti i vaspitanje i obrazovanje. Jer, budimo iskreni, u Evropi još je i dobro obrazovanje, ali globalno, planetarno gledano, zaista nije. Recimo, nije naš problem sa islamom što postoji neki religiozni sukob. Naš najveći problem sa islamom je što imamo jedno civilizacijsko nerazumijevanje. Jer, vidite, takozvani zapad, kojem sada pripada i Crna Gora, na tim osnovama razvija svoju nauku i tehnologiju i znanja: Opet, islam je dosta skeptičan prema tom znanju i toj tehnologiji. Mi smo njima pokušali ponuditi puno toga znanja i tehnologije – tu postoji još puno izazova, mi razgovaramo ozbiljno sa našom braćom u islamskim zemljama da bi se taj most napravio i traži se jedan modus vivendi za povezivanje. To mogu biti fizika i matematika koji su ipak univerzalni za sve ljude I civilizacije.
To su neki od izazova za budućnost koje mi vidimo u prvoj liniji nauke za budućnost
Postoje još izazovi u oblasti medicine, u raspodjeli resursa i bogatstva gdje bi mi danas, recimo, mogli probati zaživjet neku vrstu komunizma u plemenitom smislu, čime će se probati smanjiti jaz između bogatih i siromašnih na planetarnom nivou.
ANALITIKA: Što bi Vi izdvojili, u čemu se naučno najviše napredovalo, što je izazvalo vašu pažnju? Pominjali ste ideju o “četvrtom stanju vode”, što to znači?
PAVUNA: Ogromni iskoraci u nauci su napravljeni u istraživanju vode. Voda je sigurno ključna tekućina molekula za život to smo svi u školi učili.
Četvrto stanje vode je otkrio amerikanac Džeri Polak, čovjek je praktično pokazao da se voda u stanici uz membranu savršeno uređuje i to na svim mikrohemijskim površinama, kao i u moru. I ta organizacija vode - koju ona čini koristeći ultraviolentnu energiju sunca - bitna je i za budućnost energetike i za razumijevanje buduće uloge vode u organizmu.
Ove sam godine objavio, sa kolegom Jurandićem iz Koprivnice rad o vodi. Mi smo otišli još nekoliko koraka dalje i pokazali da se voda ne može tretirati klasično matematički.
Kad govorimo o vodi reći ću vam ono što je vama u Crnoj Gori važno znati: voda sa izvora ima fantastična svojstva. Na izvoru voda je slobodna i može da radi rotaciju i time je biomedicinski drugačija u ponašanju nego voda kad je pod pritiskom u cijevima. Ona je bitna jer ako vi dovoljno hidrirate vaše stanice organizma manje ste skloni obolijevanju. Mi smo u velikoj mjeri dehidrirana civilizacija.
Vidite, voda je važan sastojak, ne samo za život, već možda da uredimo i globalno energetiku preko vode. Htio bih da vaši čitatelji shvate koliko je veliki dar u Crnoj Gori što imate fantastičnu vodu, možda nije daleko od istine i ona priča da je Nikšićko pivo dobro zato što je dobra voda. Ako bismo sad proširili tezu dalje, taj kvalitet vode koji imate možemo povezati i vaše namirnice povezane sa tom vodom. I to, doslovno, od voća i povrća pa do sira, jaja, mesa. Možete da budete ponosni danas na kvalitet tih namirnica sa sela jer to je u stvari put kojim planira da ide jedna Švajcarska ili uopšte EU, ali i sve bogate i razvijene regije svijeta.
Voda je strateška stvar, ali ne voda koju imate u flaši. Kada govorim o vodi, mislim na kiseonik i dva vodonika koji rotiraju, kao na izvoru. Na izvoru imate rotacijsku slobodu, jer ta voda drukčije reaguje; da pijete samo nju - ne bi imali rak. U jednom selu u Francuskoj uzimaju vodu sa izvora i imaju 15 godina duži životni vijek nego u ostatku zemlje. Ova voda u flaši nije ista kao izvorska. Takođe, i evropska voda iz slavine naprosto je slabog kvaliteta.
ANALITIKA: Puno govorite o eksponencijalnom porastu količine informacija i kompleksnosti koja iz toga nastaje…
PAVUNA: Eksponencijalni porast količine informacija i kompleksnost koja iz toga nastaje veliki su izazovi čovječanstva koji nameću pitanje: Kako minimizirati prijem informacija, a da nam pri tome ne promaknu one stvarno korisne?
Do 1960. godine ljudi u nauci su mogli reći da su bili koordinirani. Sada se svake godine proizvede ona količina informacija koliko je stvorilo cijelo čovječanstvo do 1960. godine! Pogledajte samo situaciju u školama danas gdje morate stalno mijenjati programske planove jer možete zamisliti što bi ta djeca učila kada se ne bi to unapređivalo. Pogledajte ono što nam je potrebno recimo mobilni telefoni. Došli smo do toga da nam je godišnji odmor kada se maknemo negdje gdje nema mobilnih telefona, interneta... Savremeni odmor nas vraća u situacije koje liče životima naših predaka, vraća nas na selo, u izolaciju. To je u redu - dok jedno ne ide protiv drugog.
Vjerujem da ćemo imati nove naučno tehnološke razvoje i u obrazovanju i u organizaciji društva. Jer, ovo sa informisanjem meni postaje nemoguće; pretpostavljam i prosječnom crnogorskom građaninu. Ja se danas moram praktično tući protiv informacija. Ne gledam televiziju i ne čitam novine, ali kad se nešto pojavi što je važno, onda znam to pronaći pretražujući i filtrirajući informaciju koja me zanima. Dakle, treba okrenuti cijelu civilizacijsku paradigmu u svoju korist.
ANALITIKA: Jednom ste izjavili da projekti na kojima radite su “30 godina ispred nas”. Možete li nam reći nešto više o nekom od tih projekata?
PAVUNA: Reći ću vrlo precizno. Civilizacija do 2020. godine, ako izuzmemo ratove i katastrofe, ipak je tehnološki definisana. Uzmimo samo Evropsku uniju; ona ima razrađene planove za sljedećih sedam godina. Sada se već rade neki novi projekti, ali tek za godine nakon druge dekade ovog vijeka. I to je onda već skicirano i tu ne možete da radite jako velike pomake.
Ali, iduća runda nakon 2020. godine biće otvorena i očekujem pomake čak i na polju energrtike. Tehnološki gledano, ove takozvane individualne igračke - telefoni, kompjuteri – biće jako važne, ali se očekuje i da će se svijest kod ljudi povisiti, jer nisu ljudi mrtva priroda. Vjerovatno će se sve više okretati prirodnim, zdravim načinima ishrane i života, a izbjegavati genetičke manipulacije. To bi bilo mudro jer nas puno manje košta život.
Projekti na kojima ja radim sa mnogim uvaženim kolegama naučnicima su vrlo plemeniti i dodiruju ove globalne stvari. Prvo je energetika, zato što je sve energija i ona mora biti osobena, efikasna i, naravno optimalna u funkcionisanju. Onda bi došle informacijske tehnologije čiji će značaj biti nemjerljiv, potom smanjivanje potrošnje energije. Dakle: sve su ovo pokušaji smanjivanja zagađenja okoline, jer više zemlja to ekološki neće moći podnijeti.
Postavlja se veliko pitanje i do koje granice smije da se dopusti genetsko zagadjivanje; vjerujem da će se postaviti pitanje da li je genetski inžinjering uopšte legitiman i u kojim slučajevima. Dovoljno je da vam jedan virus pobjegne na krivi način i vi imate katastrofu.
Medicinski posmatrano, biće interesantna istraživanja o ljudskom vijeku, znamo da ljudi već danas mogu živjeti preko 100 godina, moguće je i duže.
ANALITIKA: Često u svojim predavanjima spominjete temu globalne manipulacije…
PAVUNA: Taj segment nazivam manipulatori. Ko su oni? Imate jako puno tih knjiga o teoriji zavjere, ali ja se ne oslanjam na to već na informacije koje dobijam od svojih studenata, saradnika, kontakata. Te manipulatore ja zovem - bankaroidima. To ime sam im dao zato što su banke u prvoj fazi imale ulogu da nam služe, tako da su banke u početku služile čovječenstvu. Međutim, sa tehnološkom revolucijom kompjutera i interneta prije 20-30 godina došlo je i do revolucije takozvanih investicija.
Ali, to nisu bile standardne investicije već su to bile spekulativne internetske investicije u kojima su bankari angažovali i fizičare i matematičare koji su gledali i analizirali kretanja onih krivulja za njih. I nama se desilo da dok je svjetska ekonomija dobara bila 50 000 milijardi eura ili tako nešto, ova druga - spekulativna - je sto do hiljadu puta bila veća! To je ta fiktivna kompjuterska ekonomija, koja se još uvijek računa, ona negdje figurira i danas.
Esencija toga je da svi ti koji su se igrali po bankama i manipulirali - nijedan nije završio u zatvoru. I dogodilo se da se pravno-politički segment stavio njima u sluganstvo; svuda vidim sluganstvo tim bankaroidima. Naravno, danas, u savremenom svijetu i nakon svjetske krize, njima nije više u interesu ovakva civilizacija jer će i oni propasti. Oni su mogli varati dok su koristili fizičare i matematičare kao svoje sluge, ali danas je taj sistem prepoznat i snimljen, tako da će teško moći da se radi istim tim načinom dalje. Barem vjerujem u to.
Ivan KERN
