Centralna banka Crne Gore, u ime Ministarstva finansija, prodala je početkom sedmice državne zapise vrijednosti čak 45 miliona eura, po prosječnoj stopi prinosa od 3,54 odsto. Rok dospjeća zapisa, koji su emitovani u ponedjeljak je 182 dana, odnosno 25. februar naredne godine kada država mora investitorima vratiti taj novac uz pripadajuću kamatu.
Neuobičajeno visok nivo prodaje državih zapisa za predsjednika skupštinskog Odbora za ekonomiju, budžet i finansije Aleksandra Damjanovića označava način da se prevaziđu problemi budžeta sa likvidnošću, odnosno ročna neusklađenost budžetskih prihoda i rashoda.
- Na taj način se se uvećavaju budžetski izdaci za kamate, a rebalans budžeta svakako nije neophodan kod ove vrste transakcija. Ono što nije uobičajeno, jeste aukcija na kraju turističke sezone kada bi budžetska kasa trebala biti donekle popunjena, kao i dosta visoka kamatna stopa na ove “najsigurnije” po kupca, hartije od vrijednosti, kaže Damjanović za Portal Analitika.Država sa čestim aukcijama postaje konkurent privredi: Osim što se država dodatno zadužuje emitovanjem zapisa, Damjanović u čestim aukcijama vidi još jedan dugoročno ozbiljniji problem.
- Država sa čestim aukcijama, pa time i sa ovom posljednjom od 45 milona eura, a ranije ove godine je već emitovano gotovo 80 miliona eura zapisa, „de fakto“ se pojavljuje kao konkurencija privredi, koja ionako ima veoma slabu podršku banaka. Naime banke će radije ulagati novac kupujući bezrizične državne zapise na tri ili šest mjeseci nego što će tih 45 miliona evra plasirati u neke razvojne dugoročne projekte, koji po bankama nose određeni rizik, pa čak i uz mnogo veću kamatu, upozorava predsjednik Odbora za ekonomiju.
Sa mišljenjem Damjanovića se djelimično ne slaže ekonomski analitičar Vasilje Kostić koji smatra da često emitovanje državnih zapisa, ipak neće značajnije ugroziti kreditni potencijal banaka:
- Banke i drugi ovlašćeni kupci u prilici su da, osim sigurnosti investicije ostvare i znatno veći prinos u odnosu na prihode, koji bi ostvarili plasmanom ovih sredstava na stranom tržištu. Uprkos tome, ne bi se moglo reći, po mom mišljenju, da će to značajnije ugroziti kreditni potencijal namijenjen privredi iz razloga što je iznos slobodnih sredstava značajan - nadmašuje u mnogome tražnju - a znatan dio sredstava, ako se ne varam, banke za ovu svrhu koriste iz obavezne rezerve, navodi analitičar Kostić, dodajući da ne vjeruje da će doći do rasta kamatnih stopa.
Da li će rasti kamatne stope zbog zapisa: Rast kamatne stope nije realno ostvariv zbog i onako nedovoljne tražnje. Emitovanje državnih zapisa, predstavlja uobičajen iako nevoljan način kojem mnoge države pribjegavaju kako bi prevazišli probleme u održavanju tekuće likvidnosti. Ipak, treba dodati i sljedeće: ukoliko su neusklađenosti u budžetu o kojima govorimo česte pa se često i pribjegava ovom načinu onda je prije riječ o strukturnom nego li o kratkoročnom poremećaju pa se shodno tome treba i odrediti, jer se radi o bitno drugačijom stvari, objasnio je Kostić.
Da se zaista radi o ozbiljnom strukturnom problemu i ročnoj neusklađenosti punjenja budžeta svjedoči podatak da je državna kasa sa prihodne strane u prvih šest mjeseci punija za 41,3 miliona eura nego lanjska. Međutim, rashodna strana predstavlja problem zbog rješavanja problema KAP-a, ali i povećanim zahtjevima za socijalna davanja i penzionisanje radnika nekadašnjeg repro-lanca.
Emisijom zapisa se izbjegava rebalans: Na tu pojavu upozorava analitičar Siniša Lekić, koji ne isključuje mogućnost da se emitovanje državnih zapisa može tumačiti i kao najava izbjegavanja rebalansa budžeta kome se protivi SDP.
- U posljednje vrijeme novca nema za tekuće obaveze. Kada se dodaju vanredne obaveze poput kredita i garancija koje su rezultat uvođenja stečaja u KAP-u jasno je da se problem otvara na rashodnoj strani. Ako se ovo radi u cilju izbjegavanja rebalansa imaćemo vrlo spornu situaciju - naime, prihodi se mogu sanirati zaduženjem što je i projektovano sadašnjim budžetom. Ali, rashodna strana - nije tako projektovana. Uvođenjem stečaja u KAP-u dobili smo obaveze u budžetu koje nisu predviđene i zbog toga imamo potrebu za rebalansom - naveo je Lekić, podsjećajući da je ministar finansija Radoje Žugić na dan uvođenja stečaja u KAP izjavio da je rebalans neophodan zbog korekcija na prihodnoj i rashodnoj strani budžeta.- Sada se očito misli drugačije i da rebalans možda nije ni potreban. Međutim, ministar jako dobro zna da se stavke ni na prihodnoj ni na rashodnoj strane ne smiju mijenjati i zato je rebalans nužan, a to što teško može proći bez saglasnosti koalicionog partnera posve je drugo pitanje, objašnjava Lekić, koji ipak smatra da je prodaja državnih zapisa neka vrsta rebalansa.
Šta dalje: Ono oko čega su svi saglasni jeste teza da država prečestim aukcijama državnih zapisa ne pomaže privredi. Ove godine održano je ukupno sedam aukcija državnih zapisa sa rokom dospjeća od 182 dana i četiri sa rokom dospjeća od 91 dan.
- Aukcijom država ne pomaže privredi. Treba razmišljati o tome da recimo banke, koje imaju najveće procente kreditnih plasmana u svojim bilansima, imaju povlašćeni status u ovakvim finansijskim transakcijama u odnosu na druge banke. Dugoročno, problem treba rješavati mnogo pažljivijim planiranjem budžeta, jer je očigledno da isti nije dobro planiran, niti u obimu niti u dinamici budžetskih prihoda, ističe Aleksandar Damjanović, napominjući da ova situacija ukazuje da su neophodne promjene u poreskoj politici.
- Jedini način da se prevaziđu problemi bez daljeg zaduživanja za potrebe budžeta jesu radikalne promjene u poreskoj politici, naročito u dijelu povećavanja poreskog obuhvata, obračuna sa sivom ekonomijom, neselektivnom naplatom tekućih poreskih prihoda, a naročito poreskog duga, čiji je iznos čak osam puta veći od iznosa posljednje aukcije. Čvrsta poreska disciplina, i nulta tolerancija za poresku evaziju, a naročito obračun sa “povlašćenim” velikim poreskim neplatišama, zahtijeva političku volju i punu političku podršku naporima poreske uprave za uvođenje reda u oblasti poreske politike, predlaže Aleksandar Damjanović.
Ono što je sigurno novo državno zaduženje od 45 miliona eura aukcijom državnih zapisa, ne predstavlja samo popunjavanje „rupa“ u budžetu, već vrlo lako može biti znak da se ovim potezom Vlada priprema da „pregura“ fiskalnu godinu bez rebalansa budžeta - kome se, podsjetimo, žestoko protivi Socijaldemokratska partija.
Na taj način se pokušava prevazilaženje ozbiljnog političkog problema jer je poznato da se SDP žestoko protivi dijelu rebalansa koji se tiču rješavanja dužničko - povjerilačkih odnosa na reaciji Vlada - KAP-EPCG-CGES. Budžetski korisnici, kako je i najavljeno iz Ministartsva finansija, mogu očekivati dalje „stezanje kaiša“, budući da više desetina miliona eura vrijedna aukcija zapisa nije uobičajena i po pravilu, se koristi kada je likvidnost budžeta ozbiljno ugrožena.
Predrag ZEČEVIĆ
