Dvije decenije kasnije, Estonija je svjetski lider u tehnologiji. Estonski informatičari razvili su kod koji stoji iza Skypea, Hotmaila i Kazaae (ranije mreže za razmjenu fajlova). U 2007. Estonija je postala prva zemlja koja omogućava onlajn glasanje na opštim izborima. Njenih 1,3 miliona građana plaćaju parking uz pomoć mobilnog telefona i imaju pohranjene podatke o svome zdravlju u digitalnom obliku, piše Economist. Podnošenje godišnje poreske prijave onlajn, što čini 95 odsto Estonaca, traje oko pet minuta. Postavlja se pitanje kako je najmanja baltička država tako snažno razvila svoju tehnologiju?
Temelji su položeni 1992. godine kada je Mart Lar, estonski premijer u to vrijeme, uveo određene novine u ekonomski sistem. Za manje od dvije godine njegova vlada koju su činili mladi ljudi prosječne starosti 35 godina uvela je proporcionalan porez na dohodak, slobodnu trgovinu i privatizaciju. Nove djelatnosti mogle su biti registrovane glatko i bez zastoja, što je otvorilo inicijative u oblasti informatike i tehnologije. Slaba infrastruktura, nasljeđe sovjetske ere, za političku klasu je značilo da mogu krenuti od nule. Kada je Finska odlučila nadograditi digitalne telefonske veze, ponudila je Estoniji svoju staru analognu telefonsku centralu iz 1970-ih potpuno besplatno. Estonija je odbila prijedlog i izgradila digitalni sistem za sebe. Takođe, Estonija je od nepostojanja zemljišnih knjiga, napravila savremeni sistem bez papirologije u toj oblasti i sve digitalizovala.
Pokrenut je i nacionalni projekt za opremanje učionica računarima te su do 1998. godine sve škole bile onlajn. Godine 2000. kada je Vlada proglasila pristup internetu ljudskim pravom, internet je doživio ekspanziju, a besplatni Wi-Fi postao je uobičajena pojava. Stvorena je i nova klasa investitora koji su zaradili desetine miliona eura iz vlasničkog udjela u Skypeu, te uz to stekli i veoma bitno iskustvo. Danas je u Tehnopolu, poslovnom čvorištu u Talinu, smješteno više od 150 firmi iz oblasti informatike i visoke tehnologije. Prema podacima Svjetske banke, više od 14.000 novih kompanija registrovano je u Estoniji u 2011. godini, što je za 40 odsto više nego u 2008. godini. Industrija visoke tehnologije danas čini oko 15 odsto estonskog BDP-a.
Mogu li druge zemlje slijediti ovaj primjer? Estonski predsjednik Tomas Hendrik Ilv smatra da druge zemlje mogu ponoviti ovaj uspjeh ukoliko bi činili ono što je činila i njegova zemlja.
On, međutim, tvrdi da tehnologija nije toliko važna koliko način razmišljanja, te u tom smislu navodi kako je obrazovanje veoma važno. Kao primjer je naveo da je prošle godine u Estoniji proveden program u kome su petogodišnjaci podučavani osnovama kodiranja i informatike.
- Osamdesetih godina svaki dječak u srednjoj školi želio je biti rok zvijezda, a danas svi žele biti preduzetnici, kazao je za Economist Tavet Hinrikus, prvi zaposleni Skypea.
Izvor: klix.ba
