Za 16 ustavnih amandmana glasalo je 59 poslanika vladajuće koalicije, SNP-a, Pozitivne i manjinskih stranaka, dok je protiv bilo 19 poslanika Demokratskog fronta.
Ustavni amandamni koji su danas prihvaćeni usaglašani su sa mišljenjem koje je ranije dala Venecijanska komisija, i podrazumijevaju da se Vrhovni državni tužilac, sudski i tužilački savjet biraju u Skupštini dvotrećinskom većinom i da predsjenika Vrhovnog suda bira sudski Savjet na pet godina. Kao deblokirajući mehanizam usvojena je većina od tri petine poslanika.
Dodatne amandmane na Ustav u toku današnjeg zasjedanja imali su SNP i Pozitivna. Ključni amandman oko kojeg su se saglasile te dvije stranke, da se predsjednik Vrhovnog suda bira u Skupštini dvotrećinskom većinom, nije prihvaćen.
Za je glasalo 33 poslanika, protiv je bilo 34, uzdržano 11, dok je za izglasavanje bila potrebna većina od 54 poslanika.
I pored toga te dvije stranke su odlučile da glasaju za ustavne promjene.
- Danas ću da ponovim da mi je teško sa kim ću da glasam za ustavne promjene a mislim na sve poslanike DPS-a i SDP-a. Kao čovjek nemam pravo da zaustavljam život u Crnoj Gori. Evropsku budućnost nećete zaustaviti – poručio je lider SNP-a Srđan Milić prije glasanja.
Lider Pozitivne Darko Pajović istakao da je „neusvajanje njihovih amandman dokaz da vladajuća koalicija nije bila na visini zadatka jer je postojala snažna argumentacija za njihvo usvajanje”.
Skupština je takođe usvojila i ustavni zakon za sprovođenje amandmana. Iz DPS-a su podnijeli amandman kojim su tražili da se sa 45 dana na godinu produži rok u ustavnom zakonu za usaglašavanje zakona sa novim ustavnim rješenjima, koji su kasnije povukli.
Potpredsjednik Vlade i ministar pravde Duško Marković naveo je, u okviru skupštinske rasprave o ustavnim amandmanima, da su akcioni plan za poglavlje 23 koncipirali eksperti Evropske komisije i Vlade Crne Gore.
- Svaki zakon mora proći javnu raspravu, nakon čega će se proslijeđivati Evropskoj komisiji koja će procjenjivati koliko je u skladu sa evropskim standardima – rekao je Marković.
Ministar Marković vjeruje da iako su ustavne promjene usvojene, to ne znači da će Crna Gora automatski imati odgovornije i efikasnije sudije.
On je u parlamentu kazao da je Vlada ustavnim promjenama bila posvećena ne samo zbog modela koji se predlaže, već zbog ustavnog utemeljenja principa i vrijednosti kojima teži društvo i zajednica.
Marković je napomenuo da je Vlada 2010. utvrdila predlog analize o potrebi izmjena Ustava i nagovijestila određena rješenja i dostavila predlog izmjena koji je parlament prihvatio.
Kozmetička promjena: Ističući da DF traži reizbor svih sudija, lider tog političkog saveza Miodrag Lekić je ocijenio da aktuelni Ustav nije bio smetnja da se sudije uhvate u koštac sa organizovanim kriminalom.
-Nijedna afera visokog nivoa nema ishod, dok pravosudna elita preko novina optužuju jedni druge. DF je angažovano i stručno doprinio radu ustavnog odbora - rekao je Lekić.
Lider DF-a je kazao da je bez obzira na zasluge Vlade da pokrene Ustavne promjene, taj impuls došao sa strane, odnosno od EU.
- EU nam ne uljepšava Ustav iz hobija, već im je motiv da promijene stvarnost i neke degradirajuće elemente u crnogorskom društvu uslovljene stanjem u pravsouđu – kazao je Lekić.
Član Predsjedništva DF-a Andrija Mandić kazao je da DF nije podržao amandmane na promjene Ustava jer su željeli da nezastarijevanje krivičnih dijela vezanih za organizovani kriminal bude uključeno u ustavne odredbe, zahtjevali su reizbor sudija, kao i da se isključi mogćunost deblokirajućeg mehanizma.
Poslanik DF Milan Knežević rekao je da je ono što je danas usvojeno samo kozmetička promjena i da bi „trebalo prihvatiti promjene koje je ponudio DF a ne šminkati Ustav“.
Miodrag Vuković (DPS) podvukao je da se ustavna revizija u oblasti pravosuđa mora sprovesti u skladu sa najvišim pravnim aktom, „jer u suprotnom slijedi anarhija“.
-Podizanje kompetentnosti i autoriteta sudstva ojačaće kapacitete za borbu protov organizovanog kriminala. Sugerisano nam je da se smanji ili potpuno neutrališe politički uticaj na rad pravosudnog sistema. Glasaćemo za ponuđene amandmane jer nude održiv sistem. Ako ne usvojimo amandmane u oblasti pravosuđa na preporuku Venecijanske komisije nema ništa od EU integracija u narednih godinu dana - konstatovao je Vuković.
Rezultat konsenzusa: Šef poslaničkog kluba SDP-a Borislav Banović u toku skupštinske sjednice rekao je da ova rješenja nijesu volja vladajuće koalicije već su u skladu sa stavovima Venecijanske komisije.
- Ustavne promjene ne mogu biti samo volja vladajuće koalicije već moraju biti rezultat šireg konsenzusa – rekao je Banović.
On je istakao da ako su sudije kompententne i nezavisne nije važno ko ih bira.
- Da li ih je birala ova ili ona većina ne treba da utiče na njihov posao – rekao je Banović. On je naveo da mu je krivo što poslanici DF nijesu dio dogovora oko ustavnih promjena.
Predsjednik Pozitivne Darko Pajović rekao je da je amandman DPS-a neprihvatljiv.
- Kad mi neko kaže da prolongiram na godinu dana nešto što ne moram ja to ne mogu da prihvatim. Mi želimo da idamo mnogo brže i očakujem da povučete ovaj amandman – rekao je Pajović i poručio da „ne misli da su današnje promjene kozmetičke”.
Šef poslaničkog kluba Pozitivne Mladen Bjanić rekao je da iz DPS-a nijesu srećni što glasaju za ove ustavne promjene jer one ograničavaju njihovu moć.
Azra Jasavić napomenula je da je cilj njene partije kvalitetne kadrove i transparentne procedure.
Pojedine diplomate, među kojima su šef Delegacije EU Mitja Drobnič, ambasador Njemačke Pijus Fišer i ambasadorka SAD Sju Kej Braun, pratili su putem TV-a raspravu o Ustavnim promjenama.
