Govoreći o delfinima u Zalivu, koji su na neki način turistička atrakcija, Đurović kaže da su i ranije delfini ulazili u Zaliv, a svi znaju za delfina Jocu. Određene jedinke delfina uđu u zaliv, iako za njih on predstavlja malu sredinu, jer ovdje traže hranu, kaže Đurović.
“Delfini žive i pored obale i na otvorenom moru. Na primjer, vrsta dobri delfin je karakteristična po tome što živi blizu obale, za razluku od prugastog delfina, koja je vrsta otvorenih voda i pučine. Prugasti delfin živi na 15 do 20 milja od obale", objašnjava naš sagovornik.
Više o ovim jedinstvenim životinjama naučnici će saznati tokom rada na projektu Net cet, tokom kojeg se radi foto identifikacija delfina na crnogorskom primorju, odnosno monitoring iz vazduha morskih sisara i morskih kornjača za cijeli Jadran. Cilj je, kaže Đurović, da se napravi baza podataka o broju i mjestima, odnosno, kako naučnici kažu “vrućim tačkama”. Prikupljeni podaci istraživanja će biti dostupni javnosti, naučnicima, nadležnim državnim institucijama i predstavjaće osnovu za buduće aktivnosti na zaštiti ovih vrsta u Jadranu.
U timu pored našeg sagovornika su Draško Holcner iz Instituta Plavi svijet, Katarina Fortuna iz Instituta za zaštitu životne sredine iz Pjođe i Donovan Greg, predsjednik Internacionalne komisije za kitolov, kao i njegova saradnica Jete Jelisen.
“Prije dvadesetak dana rađena je prva faza monitoringa i tada su primjećena četiri delfina, dva odrasla i dva mladunca. Takođe je registrovano četrdesetak delfina na otvorenom moru i sada će krenuti drugi dio istraživanja, koji će se realizovati do kraja septembra. U oktobru će naučnici imati preliminarne rezultate o ovim ugroženim vrstama u Bokokotorskom zalivu i na otvorenom moru”, kaže Đurović.
Upitan da li je delfina više ili manje u odnosu na prethodna istraživanja, naš sagovornik kaže da na to ne može odgovoriti, jer je u pitanju prvo istraživanje ove vrste i ono će biti referentno za sva budućam istraživanja.
“Istraživači su mi upravo juče rekli da su vidjeli jedno veliko jato od 300 delfina na 20 milja od naše obale”, ističe Đurović. Delfini su, kaže, ugrožena vrsta, a njihov najveći neprijatelj je čovjek.
" Danas imamo situaciju da je vrsta dobri delfin, koja je bila najbrojnija na Jadranu, zbog djelovanja čovjeka gotovo iščezla, kaža sagovornik Portala Analitika.
Naglašava i da problem predstavlja nelegalan ribolov uz upotrebu dinamita.
"Predviđeno je da kroz projekat Net Cet imamo više edukativnih radionica sa svima koji su vezani za more, posebno ribarima, a planirana su i predavanja i u školama, kako bi se djeci ukazalo na značaj očuvanja ovih rijetkih životinja", ističe Đurović.
Naučnik iz Instituta za biologiju mora kaže da su delfini divne životinje, vrlo inteligentne, i ovih dana su još u zalivu, na radost svih onih koji uživaju u njihovom posmatranju.
"Kod Tivta, tačnije kod ostrva Sveti Marko, građani su ih prije tri dana vidjeli. Vjerovatno su isti, iako to ne mogu sto posto da tvrdim. Nakon istraživanja biće napravljen katalog delfina i pomoću njega ćemo ih pratiti, kako bi znali da li su u pitanju stari stanovnici zaliva, ili su tu privremeno i u prolazu", kaže na kraju Đurović.
S.K.
