- Pitanje vezano za birački spisak sa aspekta zaštite ličnih podataka ogleda se u tome kako podatke koje birački spisak sadrži, kao što su jedinstveni matični broj (JMB) i adrese stanovanja, sačuvati od nazakonitog korišćenja. Postojeće rješenje koje omogućava partijama dobijanje biračkog spiska u elektronskoj formi ostavlja mogućnost zloupotreba ličnih podataka. Da bi se ovo pitanje riješilo nije neophodno mijenjati Zakon o zaštiti podataka, ukoliko bi se na adekvatan način izmijenio Zakon o biračkim spiskovima i propisale garancije koje će, poštujući zakonsku svrhu za upotrebu ličnih podataka, obezbijediti i garantovati njihovu zaštita, kazao je Ivanović za Pobjedu.
Na pitanje da li ima razloga za promjenu Zakona o zaštiti ličnosti podataka, Ivanović kaže da je potrebno razmisliti o izmjeni, na način da se definiše institut „medijske privilegije“.
- To pitanje se, prije svega, ogleda u činjenici da je u demokratskom društvu potpuno jasno da mediji sakupljaju lične podatke o licima za koje postoji mogući interes javnosti da ih zna. To u praksi znači da niko iz Agencije ne smije tražiti od urednika da saopšti izvore podataka i način njihovog pribavljanja, jer bi se na taj način kršila osnovna garancija u demokratskom društvu – da je cenzura zabranjena. Ipak, bez obzira na sve to, medijska privilegija ne daje pravo medijima da objavljuju lične podatke i da na taj način krše Zakon. Ostaje nam obaveza da nađemo rješenje da Zakon o zaštiti podataka o ličnosti sadrži sve zahtjeve navedene u članu 9 Direktive 95/46/EZ, a koji se tiču usklađivanja prava na privatnost sa pravilima kojima se uređuje sloboda izražavanja i korišćenje ličnih podataka u novinarske svrhe, kazao je Ivanović.
foto: pobjeda
