Ali, CGO napominje da su neto zarade u nekim slučajevima značajno upotpunjene drugim nadoknadama.
Tako, tokom 2012. ministar rada i socijalnog staranja ostvario je neto zaradu u iznosu od 8.596 eura, dok je po osnovu drugih nadoknada ostvario prihod od 16.272 eura eura. Pomoćnik/ca ministra rada i socijalnog staranja ostvario/la je neto zaradu od 5.737 eura, dok se po osnovu drugih nadoknada tome dodaje prihod od 7.260 eur, a v.d. pomoćnika ministra ostvario je neto zaradu u iznosu od 5.674 eura, a po osnovu drugih nadoknada dodatnih 12.360 eura.
Pomoćnica ministra kulture Lidija Ljesar ostvarila je neto zaradu u iznosu od 8.135 eura, dok je po osnovu drugih nadoknada ostvarila prihod od 8.604 eura. Vicedmiral Dragan Samardžič, načelnik Generalštaba vojske Crne Gore po osnovu neto zarade i nadoknada po drugim osnovama ostvario je ukupni prihod od 15.688 eura, što je više od resornog ministra čiji je godišnji prihod po istim osnovama bio 13.699 eura.
Nada Ulićević, pomoćnik ministra odbrane za ljudske resurse tokom mjeseca juna ostvarila je neto zaradu od 2. 482 eura, dok je tokom mjeseca oktobra ostvarila zaradu od 2.836 eura. Rajko Novićević, pomoćnik ministra odbrane za materijalne resurse tokom mjeseca juna ostvario je neto zaradu od 2.484 eura, dok je tokom mjeseca oktobra ostvario neto zaradu od 2.813 eura. Rifet Kosovac, pomoćnik ministra odbrane za politiku odbrane tokom mjeseca juna ostavario je neto zaradu od 2.531eura, dok je tokom mjeseca oktobra ostvario neto zaradu od 2. 892 eura. Ove zarade su višestruko veće od njihovih zarada tokom drugih mjeseci iste godine.
Centar za građansko obrazovanje napravio je istraživanjena temu koliko su rukovodioci u organima državne uprave zaradili u 2012? Istraživanje je obavljeno u 45 državnih organa, s tim što su podaci dobijeni iz 48, u periodu od 3. juna do 19. jula u okviru teme Odgovornost i transparentnost vlasti, sa ciljem da doprinese podizanju svijesti o odgovornom trošenju novca iz Budžeta Crne Gore, saopšteno je Portalu Analitika iz CGO.. S tim u vezi, specifični cilj ovog projekta bio je utvrđivanje visine novčanih iznosa koji su rukovodioci u organima državne uprave ostvarivali za vrijeme obavljanja svojih dužnosti tokom 2012, kao i bilo kakvih drugih dodatnih nadoknada za isti period a na teret budžeta Crne Gore.
CGO je u periodu od 3. juna do 19. jula 2013, shodno odredbama Zakona o slobodnom pristupu informacijama, prikupio podatke koje se odnose na spisak novčanih naknada većine rukovodećih lica koji su svoj radni angažman imali u organima državne uprave tokom 2012, tačnije u ministarstvima, upravama, direkcijama, zavodima i Generalnom sekretarijatu Vlade Crne Gore, ujedno nastojeći da utvrdi cjelokupan obim novčanih naknada koje su ova rukovodeća lica dobijala iz Budžeta Crne Gore tokom obavljanja svojih dužnosti u 2012.
U toku 2012. rukovodećim licima organa državne uprave u 38 od 45 organa za koje su dobijeni podaci - ministarstva, uprave, direkcije, agencije, zavodi i Generalni sekretarijat Vlade Crne Gore) na ime dobijanja godišnjih neto zarada i drugih naknada po bilo kojem osnovu ukupno je isplaćeno 2. 446. 745 eura, bez Ministarstva finansija, Ministarstva prosvjete i sporta i Ministarstva saobraćaja i pomorstva) i Uprave za antikorupcijsku inicijativu, Uprave za igre na sreću, Uprae za nekretnine i Uprava za mlade i sport.
Ažurna i neažurna ministarstva: CGO ističe da Ministarstvo ekonomije, Ministarstvo kulture, Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja, Ministarstvo rada i socijalnog staranja, Ministarstvo unutrašnjih poslova i Ministarstvo za ljudska i manjinska prava predstavljaju najažurnije organe državne uprave koje su u predviđenom zakonskom roku i precizno dostavile tražene informacije.
Nepotpuni ili neblagovremeno dostavljeni odgovori dobijeni su od: Ministarstva nauke, Ministarstva vanjskih poslova i evropskih integracija, Ministarstva odbrane, Ministarstva održivog razvoja i turizma, Ministarstva pravde, Ministarstva za informaciono društvo i telekomunikacije, Ministarstva zdravlja i Ministarstva bez portfelja, čime isti ipak dobijaju prelaznu ocjenu, iako ona nije za pohvalu.
Potpuno odsustvo bilo kakvog odgovora povodom dostavljenog zahtjeva tj. ćutanje administracije zabilježeno u slučajevima: Ministarstva finansija, Ministarstva prosvjete i sporta i Ministarstva saobraćaja i pomorstva, što ova tri ministarstva pozicionira, kada je riječ o ovom istraživanju, na tzv. “crnu listu” transparentnosti.
Drugi organi državne uprave, u većini slučajeva, poštovali su odredbe Zakona o slobodnom pristupu informacijama, dostavljajući blagovremeno i sadržinski kvalitativno tražene informacije. Dobijeni podaci uključivali su precizne mjesečne ili godišnje neto naknada svih rukovodećih lica za 2012, uz organizacionu strukturu datih državnih organa, ali i prateće nadoknade ako ih je bilo.
Uprave: Konkretno, u ovom istraživanju: Poreska uprava, Uprava carina, Uprava policije, Fitosanitarna uprava, Lučka uprava, Uprava pomorske sigurnosti, Uprava za imovinu, Uprava za javne nabavke, Uprava za kadrove, Uprava za spriječavanje pranja novca i finansiranja terorizma, Uprava za šume, Uprava za zaštitu kulturnih dobara, Veterinarska uprava, Uprava za antikorupcijsku inicijativu, Agencija za duvan, Agencija za zaštitu konkurencije, Direkcija javnih radova, Direkcija za razvoj malih i srednjih preduzeća, Direkcija za saobraćaj, Direkcije za željeznice, Zavod za izvršenje krivičnih sankcija, Zavod za zbrinjavanje izbjeglica i Generalni sekretarijat Vlade Crne Gore predstavljaju vrlo ažurne državne organe koji su blagovremeno i jasno dostavili informacije CGO-u, čime bi se mogli pozicionirati na tzv. “bijelu listu”, kad je riječ o navedenim parametrima u ovom istraživanju.
Uprava za inspekcijske poslove i Uprava za vode nijesu u predviđenom zakonskom roku dostavili zahtjevane informacije ili su podaci bili nepotuni, što im u konačnici daje prelaznu ocjenu, uz naznaku da se od njih očekuje mnogo više.
Kod Uprave za mlade i sport evidentirano je ćutanje administracije, a Uprava za antikorupcijsku inicijativu je odbila zahtjev za informacijom upućujući CGO na Ministarstvo finansija i Ministarstvo pravde. Uprava za igre na sreću odbila je Zahtjev o slobodanom pristupu informacijama od strane CGO-a, čime je bila jedini državni organ koji je naš zahtjev definisao kao neosnovan, dok je Generalni sekretarijat iste odbio uz obrazloženje da se svi traženi podaci nalaze na sajtu Komisije za sprečavanje sukoba interesa odnosno da su sva do jednog rukovodećeg lica u ovom tijelu istovremeno i funkcioneri[1]. Takođe, u skladu sa dostavljenim zahtjevom o slobodom pristupu informacijama, Uprava za nekretnine je u svom zvaničnom rješenju tražila da se na ime troškova postupka tj. odgovora na naš zahtjev uplati 53€, sa dodatnim usmenim pojašnjenjem da spisak svih neto zarada za 400 službenika koji su ujedno i rukovodeća lica u ovoj instituciji čini 516 stranica! CGO, cijeneći ovaj traženi iznos kao neosnovan, a posebno imajuću u vidu druge, brojnije organe nije uplatio datu sumu, pa je samim tim javnost ostala uskraćena za podatke iz ovog organa. Ukupno, ovi organi se, iz različitih razloga, ne mogu pohvaliti svojom otvorenošću, kada je riječ o ovom istraživanju, ocjenjuje CGO.
Detaljan presjek ukazuje da je od navedene sume u toku 2012. najviše sredstava po osnovu isplata neto zarada za rukovodeća lica u organima državne uprave izdvojeno za Upravu policije u ukupnom iznosu 281.717 eura (12,51% ukupnih neto zarada za 2012. po ovom osnovu), zatim slijede Ministarstvo vanjskih poslova i evropskih integracija sa ukupno 215. 142 eura (8,72%) i Direkcija za saobraćaj sa 125. 333 eura (5,57%). Kada je riječ o najnižim sumama koje su izdvojene za isplatu godišnjih neto zarada za rukovodeća lica, tu su Ministarstvo bez portfelja u ukupnom iznosom 12. 696 eura (0,56%), slijede Uprava za javne nabavke sa iznosom od 16 234 eura (0,72%) i Uprava za zaštitu kulturnih dobara sa 16. 595 eura (0,74%).
Ako se ovo analizira po funkcijama, onda dolazimo do podatka da je zapravo najviše sredstava po osnovu isplata godišnjih neto zarada za rukovodeća lica u državnim organima oprijedijeljeno za ministre, direktore i Generalnog sekretara Vlade Crne Gore u ukupnom iznosu 370. 792 eura (16,47%), slijede pomoćnici ministara i direktora kojima je ukupno isplaćeno 224. 891 eura (9,99%) i samostalni savjetnici i sa ukupno 109. 549 eura (4,87%). Najmanje sredstava isplaćeno je samostalnim savjetnicima III u ukupnom iznosu 1 800 eura(0,08%), zatim višim savjetnicima III ukupno 4. 596 eura (0,20%) i samostalnim savjetnicima II svega 5.277 eura (0,23%).
Kada je riječ posebno o ministarstvima u Vladi Crne Gore, ukupna neto zarada koje su rukovodioci ostvarili tokom obavljanja svojih dužnosti iznosila je 749. 476 eura. Najviše novčanih sredstava usmjereno je na Ministarstvo vanjskih poslova i evropskih integracija u ukupnom iznosu 215.142 eura (21,85%), zatim na Ministarstvo unutrašnjih poslova u ukupnom iznosu 101.837 eura (10,34%) i Ministarstvo ekonomije u iznosu od 97. 871 eura (9,94%). Najniža svota novca po osnovu isplata neto zarada rukovodećim licima zabilježena je u Ministarstvu bez portfelja sa ukupnim iznosom od 12 696 € (1,29%), zatim slijede Ministarstvo za ljudska i manjinska prava u iznosu od 26 158 € (2,66%) i Ministarstvo nauke u iznosu od 28 590 € (2,90%).
Najviše ministrima, najmanje portparolima: Od navednih suma, najviše novčanih sredstava u toku 2012. izdvojeno je za ministre u ukupnom iznosu od 163.676 eura (16,62%), zatim pomoćnike ministara 100. 354 eura (10,19%) i sekretare u 80 860 € (8,21%). S druge strane, najmanje novca bilo je oprijedijeljeno za funkciju portparola u iznosu od 5. 082 aura (0,52%).
Konkretnije, ministri/ministarke su vrlo različito prihodovali tokom 2012, odnosno u rasponu od 8. 929 € do 29. 556 eura na godišnjem nivou, tj. od 744€ do 2, 463€ mjesečno uz ponovno podsjećanje da podatke nijesu dostavili Ministarstvo finansija, Ministarstvo prosvjete i sporta i Ministarstvo saobraćaja i pomorstva. Zanimljiva je činjenica da su i dalje neki ministri bolje prihodovali od samog predsjednika Vlade koji me 2012. prihodovao 1, 110 € (u slučaju Lukšića) odnosno 1, 500 € (u slučaju Đukanovića), na što ukazuju i podaci sa sajta Komisije za sprečavanje sukoba interesa.
Analizirajući visinu neto zarada rukovodećih lica u drugim državnim organima u 2012. (upravama, direkcijama, agencijama, zavodima i Generalnom sekretarijatu Vlade Crne Gore) došli smo do podatka da je na ime isplata neto zarada gore navedenim licima izdvojeno 1 482 127 €, što predstavlja dvostruko više novca u odnosu na neto zarade koje su ostvarili rukovodioci iz ministarstava. Najviše neto zarade opredijeljene su za rukovodeća lica u Upravi policije u
iznosu od 281 717 € (19,01% od ukupne sume isplaćene rukovodiocima u svim drugih državnim organima). Pored pomenute uprave, visoki postotak novca izvojen je za Direkciju za saobraćaj u iznosu od 125 333 € (8,46%), te Upravu za kadrove u iznosu od 94 660 € (6,39%). Najniža stopa izdvajanja novčanih sredstava je kod rukovodećih lica koji svoju djelatnost obavljaju u Upravi za javne nabavke u iznosu od 16 234 € (1,10%), zatim slijede Uprava za zaštitu kulturnih dobara u iznosu od 16 595 € (1,12%) i Agencija za duvan u iznosu od 27 227 € (1,84%).
Statistički gledano, najveći novčani iznosi na ime isplata godišnjih neto zarada za rukovodeća lica u drugim državnim organima oprijedijeljeni su za direktore i Generalnog sekretara Vlade Crne Gore u iznosu od 207 116 € (13,97%). Njih slijede pomoćnici direktora u iznosu od 124 537 € (8,40%) i samostalni savjetnici I u iznosu od 104 002 € (7,02%). Najniža svota novca za rukodeća lica umjerava se na više savjetnike III u iznosu od 4 615 € (0,31%) i samostalne savjetnike II u iznosu 5 277 € (0,36%).
Dalje, primjetno je da pojedine institucije bilježe veća primanja rukovodilaca koji su na nižim pozicijama u odnosu na neke na višim. Tako je, na primjer, direktor Uprave policije u toku 2012. ostvario manju neto zaradu od jednog svog pomoćnika[2], a šef kabineta je imao veću godišnju neto zaradu u odnosu na ostale pomoćnike direktora. Takođe, pojedini rukovodioci područnih jedinica na teritoriji Crne Gore imaju manje neto zarade nego pojedini rukovodioci ispostava, što je interesantno imajući u vidu da je prema organizacionoj strukturi Uprave policije rukovodioc područne jedinice na višem komandnom i organizacionom nivou nego rukovodilac ispostave. Isti slučaj primjećen je i u Direkciji za željeznice gdje je samostalni savjetnik i ostvario veću godišnju neto zaradu nego direktor.
Ukupno gledano, kada govorimo o drugim nadoknadama koje su rukodeća lica dobijala po bilo kojoj osnovi u neto iznosima (npr. naknade isplaćene za rad u radnim grupama, komisijama, obrazovnim ustanovama, drugim državnim organima i sl.), došli smo do podatka da su ukupna novčana sredstva za sve državne organe iznosila 456 204 eura. Najviše nadoknada po bilo kojoj osnovi ove vrste isplaćeno je u Ministarstvu održivog razvoja i turizma u iznosu od 54.781 eura (12,01%), zatim slijede Ministarstvo rada i socijalnog staranja sa 52260 eura (11,46%) i Uprava policije sa 36. 440 eura (7,99%). Najmanje novčanih sredstava isplaćeno je, po ovom osnovu, u okviru Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog razvoja u iznosu od 300 eura (0,07%), zatim Veterinarskoj upravi 600 eura (0,13%) i Direkciji za mala i srednja preduzeća 880 eura (0,19%).
Analizirajući po funkcijama, dolazimo do saznanja da je najviše sredstava po osnovi isplata drugih nadoknada za rukovodeća lica u državnim organima opredijeljeno za ministre, direktore i generalnog sekretara Vlade Crne Gore u ukupnom iznosu 135. 087 eura (29,61%), zatim slijede pomoćnici ministara i direktora u ukupnom iznosu 51. 520 eura (11,29) i sekretari u ukupnom iznosu 26. 852 (5,89%). Najmanje novčanih nadoknada isplaćeno je samostalnom savjetniku IV u ukupnom iznosu 140 eura (0,03%) i načelniku u iznosu od 339 eura (0,07%). Ovi iznosi su značajno varirali i među pojedincima u određenim institucijama.
Pojedinačno gledano, rukovodećim licima koji svoj rad zasnivaju u ministarstvima po osnovu drugih nadoknada isplaćeno je ukupno 307.315 eura. Analizirajući ministarstva, najviše nadoknada po bilo kojoj osnovi isplaćeno je rukovodiocima koji rade u Ministarstvu održivog razvoja i turizma u ukupnom iznosu 54 781 eura (17,83%), zatim Ministarstvu rada i socijalnog staranja u ukupnom iznosu 52 260 eura (17,01%) i Ministarstvu zdravlja u ukupnom iznosu 30 507 eura (9,93%). S druge strane, najmanje nadoknada po bilo kojoj drugoj osnovi isplaćena je rukovodiocima u Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog razvoja u ukupnom iznosu 300 eura (0,10%), Ministarstvu odbrane u ukupnom iznosu 4 500 eura(1,46%) i Ministarstvu nauke u ukupnom iznosu 7 860 eura (2,56%).
Posmatrajući po funkcijama, najviše sredstava po osnovi isplata drugih nadoknada za rukovodeća lica u ministarstvima opredijeljeno je za ministre u ukupnom iznosu 69 726 € (22,69%), zatim pomoćnike ministara u ukupnom iznosu 46 849 € (15,24%) i sekretare u ukupnom iznosu 26 852 € (8,74%). Najmanje novčane nadoknade isplaćene su načelniku u ukupnom iznosu 50,00 € (0,02%) i šefu kabineta u ukupnom iznosu 200 € (0,07%).[3]
Od uprava, najviše Upravi policije: Za druge organe državne uprave (uprave, direkcije, agencije, zavodi i Generalni sekretarijat Vlade Crne Gore) ukupna novčana sredstva na ime drugih nadoknada po bilo kojoj osnovi dostigla su iznos 148. 889 eura. Najviše novca po pomenutom osnovu isplaćeno je Upravi policije u ukupnom iznosu 36. 440 eura (24,47%), zatim Generalnom sekretarijatu Vlade Crne Gore u ukupnom iznosu 28 098 eura (18,87%) i Upravi za inspekcijske poslove u ukupnom iznosu 28 040 eura (18,83%). Kada je riječ o najnižoj svoti novca koje su rukovodeća lica primila po bilo kojoj drugoj osnovi posebno se ističe Veterinarska uprava u ukupnom iznosu 600 eura (0,40%), zatim Direkcija za razvoj malih i srednjih preduzeća u ukupnom iznosu 880 eura (0,59%) i Uprava za vode u ukupnom iznosu 1200 eura (0,81%).
Gledajući po funkcijama, najveći novčani iznos po osnovi isplata drugih nadoknada za rukovodeća lica u drugim državnim organima opredijeljeno je za direktore i generalnog sekretara Vlade Crne Gore u ukupnom iznosu 65 361 eura (43,90%), zatim pomoćnike direktora u ukupnom iznosu 16. 966 eura (11,39%) i zamjenika direktora u ukupnom iznosu 6. 548 eura (4,40%). Najmanje nadoknada po bilo kojoj drugoj osnovi isplaćeno je samostalnom namješteniku IV u ukupnom iznosu 140 eura (0,09%) i načelniku u ukupnom iznosu 160 eura (0,11%).
