Doktorica Žižić naglašava da je u ovim danima potrebno izbjegavati visokokalorične namirnice.
- Preporučuje se kada su ovako visoke, ljetnje temperature u pitanju da se koristi lagana hrana. Treba prije svega da se unosi dosta tečnosti, u prvom redu vode, i to negazirane, jer je ona nešto što je najbolje da se nadoknadi izgubljena tečnost, koju organizam gubi putem znojenja i na različite druge načine. Pored vode, preporučuju se različiti cijeđeni sokovi, od svježeg voća kao i rashlađeni ledeni čajevi. Zatim, kisjelo-mliječni napici, i to oni koji imaju manji procenat masnoće, tipa jogurta, kisjelog mlijeka, sa manjim procentom masnoće koji se kreće od 0,5-1 posto - kazala je Žižić i dodala:
- Pomenula bih i lagane supe i čorbe, takozvane potaže od povrća - to su sve načini da se nadoknadi tečnost jer ukupno, tokom dana u ovim ljetnjim mjesecima, treba unijeti između 2,5 i 3 litra tečnosti. Ovo se odnosi na potpuno zdrave osobe, a ne na hronične bolesnike i one kojima je ograničen unos tečnosti ili npr. natrijuma, jer oni dobijaju savjete od svog izbranog doktora kako da se hrane uz ljekove koje dobijaju.Žižić navodi da kada je u pitanju izbor hrane, treba se opredijeliti za lagane proizvode poput mladih sireva.
- Što se tiče hrane, treba birati laganije namirnice, poput mladih sireva, sireva od poluobranog mlijeka zatim kisjelo-mliječne proizvode, jogurt, kisjelo mlijeko, može i slatko mlijeko, dok kajmak i masne sireve treba unositi u vrlo malim količinama, samo ponekad i to ukoliko postoji želja jer se te visokokalorične namirnice ostavljaju za neke hladnije dane - akcentuje Žižić i navodi da treba biti posebno oprezan kada je u pitanju izbor proizvoda od mesa:
- Kada su pitanju meso i mesne prerađevine, preporuke su da se prije svega koristi laganije meso tipa, telećeg i pilećeg, a posebno se preporučuje riba. Priprema treba da ide kao kuvano ili pečeno meso, bez pohovanja i prženja u dubokoj masti, s tim što treba voditi računa da sirovo meso, posebno roštiljsko meso ili riba, budu svježi. O tome se posebno mora voditi računa, jer mogućnosti za trovanje su u ljetnjem periodu, ipak, veće.
Suhomesnati proizvodi mogu da se koriste, ali u vrlo ograničenim količinama i treba posebno povesti računa o onima koji su lako kvarljivi.
Preporuka doktorice Žižić turistima je da izbjegavaju sendviče koji sadrže šunkarice i lako kvarljive proizvode.
- Tu bih posebno naglasila da za one koji idu na plažu i nose sendviče, da povedu računa da ne stavljaju u sendviče te polutrajne proizvode koji se lako kvare na visokim temperaturama, jer može da dođe do trovanja. Znači, da ne stavljaju šunkarice, već da koriste sir trapist i neki trajni proizvod od mesa. U principu, treba izbjegavati nošenje sendviča na plažu, jer stoje po nekoliko sati na suncu u torbama i može da dođe do trovanja.
Kada je u pitanju povrće, preporučuju se sve vrste, jer je ono najbolja hrana za ovaj ljetnji period. Što više salata, što više svježeg povrća koristiti, jer se tako unosi dosta vitamina i minerala. Takođe, i svježe voće se preporučuje. Samo, treba obratiti pažnju i dobro ga oprati prije nego što se pravi salata...posebno pipuni i lubenice trebaju da se operu spolja, pa tek onda rezati.
Žižić je kategorična da kada su u pitanju slatkiši, ljeti treba izbjegavati kolače sa raznim kremovima i prelivima.
- Po pitanju slatkiša bitno je istaći da ljeti treba izbjegavati kolače sa kremom. Krem je upravo dobra podloga za razmnožavanje bakterija. Ako ih pravimo kod kuće, treba da budu potpuno svježi i do upotrebe ih je neophodno čuvati u frižideru.
Kada je riječ o pripremi hrane u ljetnjem periodu, može se iskoristiti jutarnji dio dana da se ona pripremi i kad se rashladi da se čuva u frižideru, pa je pred ručak zagrijati dok proključa i servirati, kako bi se spriječilo eventualno trovanje.
Žižić ističe da sladoledi spadaju u epidemiološki rizičnu grupu jer sadrže mlijeko, jaja i masnoće.
- Za ljubitelje sladoleda napomena da ta poslastica spada u epidemiološki rizičnu grupu namirnica, jer u svom sastavu imaju komponente tipa mlijeko, jaja, masnoće, što je dobra podloga za razmnožavanje bakterija. Sladoled treba da je svjež, a bitno je naglasiti za sve ugostitelje koji čuvaju sladolede u rashladnim vitrinama, da što češće mijenjaju vodu u kojoj drže kašičicu za oblikovanje kugli, zbog toga što se tu najčešće gomilaju bakterije.
Tako da nije na odmet povesti računa o higijenskim uslovima i čuvanja i serviranja, kako u domaćinstvu, tako i u restoranima.
Doktorica Žižić zaključuje da u ljetnjem periodu treba izbjegavati salate sa puno majoneza i pavlake, jer su dobra podloga za razmnožavanje bakterija i lako mogu dovesti do trovanja.
A.P.
