Društvo

PEROVIĆ: Crnogorski rječnik hoće da prave oni koji ne priznaju crnogorski jezik

sreten
A
kademik DANU Sreten Perović kazao je za Portal Analitika da je najava CANU da će  do kraja godine uraditi registar sa preko 40.000 riječi, kao bazu za izradu prvog „Rječnika crnogorskog narodnog i književnog jezika“ zamka, bez velike šanse da uspije,  te da Crna Gora ima državni Institut za crnogorski jezik i kjiževnost, čiji je zadatak da se bavi proučavanjem jezičkog blaga naroda Crne Gore. Perović dodaje da su  oni koji su negirali Crnogorski jezik, naročito njegovu izvornu,  jotovanu varijantu sa 32 slovna znaka,  pa i Pravopis  crnogorskoga jezika i Gramatiku crnogorskoga jezika – “sad riješili da se mimikrijski priklone realnosti”, ali da CANU nema institute, a ni vlastitih stručnjaka u još uvijek svojem  krnjem radnom sastavu.

 PEROVIĆ: Crnogorski rječnik hoće da prave oni koji ne priznaju crnogorski jezik
Portal AnalitikaIzvor

 

“Naivni bi rekli: Zaista simpatična i ohrabrujuća vijest ! Ali… Oni koji su negirali  Crnogorski jezik, naročito njegovu izvornu, jotovanu varijantu sa 32 slovna znaka,  pa i Pravopis  crnogorskoga jezika i Gramatiku crnogorskoga jezika – sad su riješili da se mimikrijski priklone realnosti. Ta zamka, međutim, nema velike šanse,  jer u današnjoj, makar i  nedovoljno suverenoj Crnoj Gori - postoji državni Institut za crnogorski jezik i književnost, kojim uspješno rukovodi daroviti mladi lingvista dr Adnan Čirgić, prvi univerzitetski verifikovani stručnjak za Crnogorski jezik. Dakle, Institut je  specijalizovana ustanova koja ima zadatak da  se bavi (i ona se bavi!)  proučavanjem i sistematizacijom jezičkog blaga Crnogorskog naroda i drugih naroda koji se u Crnoj Gori služe tim jezikom. CANU nema institute,  a ni vlastitih stručnjaka u još uvijek svojem  krnjem radnom sastavu”, kazao je sagovornik Portala Analitika.

Perović dodaje da u CANU, koliko on zna, na tom hipotetičnom projektu treba da radi tim u kojemu zasad nema niti jednog od crnogorskih mladih doktora i doktoranata – stručnjaka za  Crnogorski jezik, ted a bi tim složenim projektom trebalo da rukovode lingvisti koji, pored stručne spreme, imaju i ljubavi i razumijevanja za crnogorsku istoriju, duhovnu  kulturu i - posebno – za staru i savremenu Crnogorsku književnost.

“To ne mogu da urade lingvisti koji su do današnjeg dana negirali postojanje Crnogorskog jezika, što i sada, mada nešto suptilnije, čine na sve prividno dozvoljene načine”, smatra Perović i zaključuje:

“Sve je to umagljeno, uz to i  nezakonito, kao što je krivotvorenje njihovo tumačenje Zakona o CANU, preko čijeg nepriznavanja ova formalno reprezentativna ustanova – osiono  osporava odluke Vlade,  Parlamenta i Predśednika Države ! Dokle tako ?! Viđet ćemo.”

Današnje Vijesti objavile su, pozivajući se na izvore iz CANU, da bi rješnik crnogorskog jezika trebalo da ima više tomova, uvažavajući aktuelnu gramatiku i pravopis crnogorskog jezika.

Planirano je da se nakon početka prve faze, u kojoj je angažovano šest stručnjaka, publikuje registar riječi koje će u kasnijoj fazi biti predmet leksikografske obrade i uređenja odrednica.

Za realizovanje ovog projekta, 2011. godine formiran je Savjet projekta, za čijeg je tada koordinatora izabrana profesor dr Tatjana Bečanović. U Savjetu su 17 istaknutih naučnika i stručnjaka iz različitih oblasti i to tijelo je donijelo odluku da izdanje „Rječnika“ bude ćirilično uz napomenu da se u kasnijim fazama može uraditi i latinično izdanje „jer Crna Gora treba da njeguje i jedno i drugo pismo.

 

Portal Analitika