Mitropolit Amfilohije je kazao da je kripta Sabornog hrama, koja će uskoro biti završena, u arhitektonskom smislu jedinstvena na Balkanu i šire. – Praktično ima multimedijalni karakter jer nije samo bogoslužbeno mjesto, predviđena je i za različite izložbe i promocije knjiga kao i za razne svečanosti- ona je dragocjena za čitav grad- kazao je Amfilohije na konferenciji za medije održanoj u PR Centru.
Amfilohije je pojasnio i da kripta predstavlja takozvani katakombni hram koji se gradi samostalno ili u sklopu drugog hrama, a u periodu ranog hrišćanstva korišćen je kao mjesto gdje su se sahranjivali hrišćani.
Amfilohije je najavio i osvećenje Sabornog hrama Hristovog Vaskrsenja koje će biti obavljeno 7. oktobra. Istovremeno će se uz prisustvo pravoslavnih episkopa iz cijelog svijeta u Podgorici obilježiti i 1.700 godina Milanskog edikta. Izgradnjom ovog hrama, kako je naglasio Amfilohije, Crna Gora će dati svojevrstan prilog vaseljenskom hrišćanstvu. – Ovaj hram spada u najznačajnije hramove u Evropi po veličini, kao i u umjetničko- duhovnom smislu- rekao je on. Amfilohije je podsjetio da su kamen temeljac za gradnju hrama prije dvadeset godina postavila tri patrijarha, srpski Pavle, vaseljenski Vartolomej i moskovski Aleksije Drugi.
Površina Sabornog hrama iznosi 1.270 kvadratnih metara, a do sada je u izgradnju ovog hrama uloženo 5.200.000 eura. – Nedostaje još 480.000 eura za kompletnu izgradnju. Završetak radova očekujemo 30. septembra. Neće u cjelosti biti završeno vanjsko uređenje zbog nedostatka finansijskih sredstava- kazao je protomajstor Sabornog hrama Momčilo Stanojević.
- U pirgu Svetog Simeona Mirotočivog u kome se nalazi krstionica nalazi se najveće zvono na Balkanu teško 11 tona. Najviša tačka hrama je na koti 43,5 metara. U pitanju je jedinstveno arhitektonsko i građevinsko ostvarenje- rekao je Stanojević. On je kazao i da je više od 80 odsto površine pod freskama završeno. Ikonostas i podni mozaik rađeni su od mermera, dok je mozaik hrama urađen sa motivima guslara, Svetog Jovana Vladimira i Kosare, dinastije Petrović i dr.
U SPC napominju da je u izgradnju podgoričkog hrama uloženo puno truda i duhovnosti te da su u njega ugrađeni materijali iz gotovo svih krajeva svijeta .