Usmene pohvale od članova Evropske komisije nijesu iznenadile. Mnogo prije početka procesa evropskih integracija gotovo sve međunarodne asocijacije vezane za zapošljavanje (WAPES, EURES, MOR) našu nacionalnu službu zapošljavanja izdvajale su kao uspješan primjer državne institucije, koja je po doktrini i metodologiji rada već na evropskom putu.
- Ne očekujemo bilo kakve probleme vezane za ovo poglavlje. Nadamo se da ćemo brzo otvoriti i zatvoriti ovo poglavlje - kaže za Pobjedu šefica radne grupe za pregovaračko poglavlje 2 i direktorica Zavoda za zapošljavanje Vukica Jelić.
Ona ističe da je važno za nas što nam odgovara model Hrvatske, koja je svoje zakonodavstvo prilagodila evropskoj regulativi.
- Rok važenja tih propisa je dan ulaska u Evropsku uniju. Najvjerovatnije i mi ćemo ići tim stopama - zaključuje Vukica Jelić i navodi da je za nas jako važno da vrijeme do ulaska u EU koristimo za pripremu naše radne snage za veliko evropsko tržište.
- Pred nama je veliki posao, ali ne očekujemo posebne teškoće za primjenu regulative. Kada uđemo u EU neće biti radnih dozvola, ni kvota za strane radnike. Svi će imati slobodan pristup tržištu rada, pa domaća radna snaga mora biti mobilna, da ima znanje i vještine - poručuje šefica radne grupe.
To znači, dodaje, da treba raditi na podizanju konkurentnosti, mobilnosti, sticanju znanja i vještina, što je veliki izazov.
Inače, sloboda kretanja radnika jedna je od osnovnih sloboda garantovanih pravom Evropske unije. Svaki građanin EU ima pravo na slobodno kretanje, boravak i rad u drugim državama članicama bez diskriminacije po osnovu nacionalnosti.
Pristup tržištu
Prezentacijama na bilateralnom skriningu za pregovaračko poglavlje 2. obuhvaćene su teme koje se odnose na: pristup tržištu rada, EURES, koordinaciju sistema socijalne sigurnosti i evropsku karticu zdravstvenog osiguranja.
U prezentacijama vezanim za pristup tržištu rada predstavljeni su važeći propisi Crne Gore kojima se uređuju pitanja zapošljavanja i rada stranaca, njihovog tretmana prilikom zapošljavanja i ostvarivanja prava iz rada i po osnovu rada, prava po osnovu nezaposlenosti, ulaska i boravka stranaca. Ocijenjeno je da su djelimično usklađeni sa odredbama propisa EU.
- U našim propisima, za sada, se ne pravi razlika između stranaca - državljana EU i državljana trećih zemalja. Predstoji obaveza cjelovitog usaglašavanja našeg zakonodavstva sa evropskim, kako bi se ispoštovali standardi koji postoje u zemljama EU, a odnose se na načelo slobode kretanja radnika i prava koja iz toga proizilaze - naglašava Vukica Jelić.
Prema njenim riječima, biće neophodno za državljane EU omogućiti da: borave u Crnoj Gori radi traženja zaposlenja, rade bez radne dozvole, od Zavoda za zapošljavanje primaju istu pomoć kao i crnogorski državljani, u Crnoj Gori ostanu nakon završenog posla, uživaju jednak tretman kao i državljani Crne Gore u pogledu pristupa zapošljavanju, uslova na radu i svih ostalih socijalnih beneficija i poreskih olakšica, kao radnici, imaju pravo da im se pridruže članovi porodica koji imaju izvedena prava.
Najviša ocjena metodologiji rada ZZZ
Predstavnici Evropske komisije dali su najviše ocjene metodologiji rada Zavoda za zapošljavanje. Konstatovali su da je način rada crnogorskog zavoda usklađen sa metodologijom rada u javnim službama za zapošljavanje zemalja EU.
- U toku procesa pristupanja EU treba raditi na unapređenju administrativnih i tehničkih kapaciteta kako bi se u potpunosti odgovorilo zahtjevima EURES-a, mreže javnih službi zapošljavanja - pojašnjava Vukica Jelić.
To nameće, dodaje, potrebu obuke zaposlenih koji će biti angažovani na poslovima u okviru ove oblasti.
- Obuka zaposlenih treba da se kreće u dva pravca - obuka za pružanje EURES usluga i jezičko usavršavanje zaposlenih, a to će biti praćeno nadogradnjom informacionog sistema - precizira Vukica Jelić.
Ugovor o socijalnom osiguranju zaključen sa 25 država
Sloboda kretanja radnika odnosi se na slobodno kretanje, te pravo na zapošljavanje i boravak tokom zaposlenja u nekoj drugoj državi članici Evropske unije. Za radnike migrante i članove njihovih porodica ona, između ostalog, obuhvata područje socijalne sigurnosti (zdravstveno i penzijsko osiguranje, osiguranje za slučaj nezaposlenosti i prava na porodična davanja).
Crna Gora ima zaključene ugovore o socijalnom osiguranju sa 25 država, od čega su 17 članice Evropske unije, ne računajući Hrvatsku.
- Naša država ima dugu tradiciju i iskustvo u primjeni međunarodnih sporazuma o socijalnom osiguranju, što je svakako značajno za primjenu relevantnih uredbi iz područja koordinacije sistema socijalne sigurnosti - objašnjava Jelić.
