Sva plaćanja između pravnih i fizičkih lica sa svrhom podmirenja dugova, odnosno naplate novčanih dažbina mogla bi biti oporezovana ukoliko se ideja Centralne banke i Ministarstva finansija o uvođenju poreza na platni promet pretoči u još jednu kriznu mjeru za punjenje budžeta. Banke koje bi u tom slučaju platile ovaj namet, trošak bi vjerovatno prelile na svoje klijente, ocjenjuju analitičari.
"To bi poskupilo bankarske usluge. Možda bi se banke, da bi zadržale konkurentnost, možda i u tom dijelu takmičile pa bi jedne pristale da plaćaju platni promet same, a jedne kroz izdatke korisnika", ocjenjuje analitičar Ana Nives Radović u izjavi za Atlas TV.
U Uniji poslodavaca nemaju jasan stav po pitanju uvođenja ovakve mjere, međutim sigurni su da bi to značilo dodatan trošak za privrednike. " U sezoni smo uvođenja novih nameta na realni sektor. Treba izanalizirati da li jedan takav porez znači opterećenje za realni sektor koji je pritusnut sa mnogo dažbina kako na lokalnom, tako na državnom nivou ", kaže Budimir Raičković iz UPCG.
Oporezivanje platnog prometa praksa je poznata u nekim zemljama Evropske unije ali kao porez na finansijske transakcije koji je imao za cilj da smanji špekulacije na tržištima kapitala i nije pogodio građane i privredu. Ukoliko posegne za ovim porezom Crna Gora će biti prvak u regionu. Sagovornici Atlas televizije međutim misle da to nije dobro zbog stranih investitora. "Nijesam siguran da li bi Crna Gora sa 600 hiljada stanovnika, sa poreskom politikom koja je izuzetno rigorozna, bila baš atraktivna za investicije", ocjenjuje Raičković.
Radović objašnjava i zašto : "Jednostavno tražiće se neka druga lokacija u kojoj tako nešto ne postoji i u kojoj su mnogo manji transakcioni troškovi.Transakcioni troškovi jesu jedni od dominantnih troškova koji opredjeljuju investitore da se odluče za neku lokaciju ili ne", kaže Radović.
O pozitivnim ali i negativnim efektima nijesu željeli govoriti u Ministarstvu finansija. "Eventualno uvođenje poreza na platni promet je predmet analiza kojima se bavi Centralna banka. Nakon okončanja pomenutih analiza, Vlada će se odrediti po tom pitanju", saopšteno je Atlas televiziji iz Ministarstva finansija.
Ideja oporezivanja platnog prometa po stopi od 0,1 odsto, koja bi budžet popunila u prosjeku sa 20 miliona eura, potekla je prvo od SNP-a. Ta partija je sigurna da Centralna banka ima mehanizme da onemogući bankama da taj trošak preliju na klijente. Na taj način teret krize bi podnijele i finansijske institucije, koje su je po ocjeni SNP i izazvale.
