Društvo

Dr RAŠOVIĆ: Podići svijest građana o značaju davanja krvi

1406-Gordana-Rasovic
U Crnoj Gori se godišnje prikupi između 14 i 16 hiljada jedinica krvi (jedinicu krvi čini oko 510 ml), dok su realne potrebe značajno više i kreću se između 20 i 22 hiljade jedinica. Od onoga čime raspolažemo, samo 32 odsto dobijeno je dobrovoljnim davalaštvom“, kazala je za Portal Analitika direktorica Zavoda za transfuziju krvi Crne Gore, primarijus dr Gordana Rašović povodom današnjeg Svjetskog dana davalaca krvi. Ostale potrebe obezbjeđuju se namjenskim davanjem krvi od strane porodičnih davaoca što, svakako, ne može biti osnov planskog i kontinuiranog snabdijevanja krvlju, ističe dr Rašović, uz podatak da u Crnoj Gori ima između 10 i 11 hiljada davalaca krvi.

Dr RAŠOVIĆ:  Podići svijest građana o značaju davanja krvi
Portal AnalitikaIzvor

Sagovornica Portala Analitika smatra da je prosvjećivanje stanovništva o značaju obezbjeđivanja dovoljnih količina sigurne krvi, i razbijanje mnogih tabu tema u vezi davanja krvi, i to od najmlađeg uzrasta, jedini način podizanja svijesti građana i njegovanja ove humane aktivnosti.

Ona objašnjava da potencijalni davaoci krvi mogu biti sve zdrave osobe od 18 do 65 godina starosti sa tjelesnom težinom iznad 50 kg.

„Krv ne može dati osoba koja ne ispunjava uslove u pogledu starosti i tjelesne težine. Postoje kriterijumi za selekciju davaoca krvi, kao i za privremeno i trajno odbijanje davaoca. Privremeno se odbijaju osobe sa akutnim virusnim ili bakterijskim infekcijama do izlječenja, osobe koje su pod kratkoročnom antibiotskom terapijom, osobe nakon lakših hirurških intervencija, nakon pirsinga, tetovaže i slično. Trajno se odbijaju osobe sa hroničnim bolestima, malignitetima kao i nosioci uzročnika krvlju-prenosivih bolesti“, kaže dr Rašović.

1406-davaoci
Na žalost, dodaje ona, dobrovoljni davaoci krvi u Crnoj Gori za sada nemaju povlastice kao što su jeftiniji prevoz, popust za kulturna dešavanja i slično. U skladu sa Zakonom o radu, oni imaju prava na jedan slobodan dan, a u skladu sa odlukom Fonda za zdravstvo, u zavisnosti od broja davanja krvi, oslobođeni su učešća u zdravstvenim uslugama kao što su ljekarski pregledi, ljekovi, ortopedska pomagala i drugo.

Širom svijeta danas se obilježava Dan davalaca krvi, u zahvalnost svim ljudima dobre volje koji su dali krv za spas drugih. Svjetski dan davalaca, 14. jun, slavi se u čast rođendana austrijskog biologa i fiziologa Karla Landštajnera koji je otkrio ABO krvno grupni sistem, za koji je 1930. godine dobio Nobelovu nagradu.

Prvi put obilježen je 14. juna 2004. godine. Na Svjetskoj zdravstvenoj skupštini održanoj 2005. godine, usvojena je Rezolucija kojom je Svjetski dan davalaca krvi ustanovljen kao događaj koji će se obilježavati jednom godišnje. Ova rezolucija je upućena svim međunarodnim organizacijama i agencijama koje se bave bezbjednošću krvi na globalnom planu, kao poziv na saradnju i davanje podrške promociji Svjetskog dana davalaca krvi.

K. ĆETKOVIĆ

foto: pobjeda.me; antenam.net

Portal Analitika