Generalni sekretar SSCG, Zoran Masoničić, kazao je da je Glavni odbor te radničke asocijacije u četvrtak konstatovao da su argumenti na strani radnika i sindikata i da ih socijalni partneri ne bi smjeli ignorisati.
»U suprotnom, sam socijalni dijalog bio bi doveden u pitanje, što SSCG ne želi. Naredna sjednica Socijalnog savjeta, zakazana za srijedu, biće dobra prilika da se ukrste argumenti i donesu konkretne preporuke«, rekao je Masoničić u saopštenju.
Predstavnici SSCG-a su najavu povećanja poreza na dodatu vrijednost (PDV) sa 17 odsto na 19 odsto, kao i poskupljenje struje od oko šest odsto, ocijenili kao još jedan težak udar na standard zaposlenih i građana, pored ranije uvedene takse od jednog EUR i kriznog poreza na zarade.
Povećanje PDV-a će, smatra Masoničić, izazvati lančano poskupljenje većine artikala i dalji pad kupovne moći.
»Smanjenje potrošnje izazvaće i pad proizvodnje u kompanijama. Iz tog se kruga bez energičnih akcija Vlade i svih ostalih institucija ne može izaći«, rekao je Masoničić.
Teško stanje zaposlenih u Crnoj Gori, kako je dodao, jasno pokazuje i odnos između prosječne zarade, koja iznosi 476 EUR, i potrošačke korpe koja je dostigla 806 EUR.
"Prema analizi Stručne službe SSCG, to predstavlja realni pad zarada od oko šest odsto, što ugrožava egzistenciju zaposlenih", saopštio je Masoničić.
Na sjednici je konstatovano da su zaposleni kreditno prezaduženi, bankarske kamate zelenaške, a razvoj privrede zaustavljen.
»Ako se taj trend nastavi naše dugove vraćaće i buduće generacije. Krupni kapital, monopolisti i banke preuzeli su na ovaj način potpunu kontrolu nad privredom i zaposlenima«, poručio je Masoničić.
Prema njegovim riječima, umjesto opterećivanja i oporezivanja građana, državne institucije se moraju okrenuti drugim mehanizmima za punjenje budžeta, koje bi išlo na teret najbogatijih slojeva društva.
SSCG je pozvao državne institucije, a posebno inspekcijske organe, da najenergičnije i dosljedno sprovedu sve već donešene zakone koji se tiču naplate poreskih dugovanja koja su prešla granicu od 300 miliona EUR, oporezivanja ekstra profita i ogromne imovine koja danas predstavlja umrtvljeni kapital.
