- Ako mislite na budućnost, jasno vam je da je neophodno da Jugoistočna Evropa mora biti region koji odlikuje stabilnost i sigurnost. Jedan od glavnih problema u tom procesu za ili protiv NATO-a jeste to što neki ljudi pričaju nekadašnjoj ulozi NATO-a tokom Hladnog rata, a koja se sa onom koju ima danas, moram da naglasim, veoma razlikuje. To je organizacija koja je multietnička, predstavlja sve zemlje i njeguje različitosti. U političkom smislu, jasno vam je da morate sarađivati sa Alijansom, jer je to jedini način da se suočite sa izazovima današnjice, kaže u razgovoru za Portal Analitika Šeril Kros, profesorica Evropskog centra za bjezbjednosne studije „Džordž Maršal“.
Šeril Kros - bivša profesorica političkih nauka na Vazduhoplovnoj akademiji SAD-a, konsultant Kancelarije sekretara odbrane SAD-a te autor nekoliko knjiga na temu bezbjednosti i terorizma - imala je juče promociju nove studije pod nazivom „Oblikovanje sistema bezbjednosti Jugoistočne Evrope u XXI vijeku“ na Fakultetu Političkih nauka u Podgorici.
Profesorica Kros upravljаla je studijama bezbjednosti u Centru „Džordž Maršal“ od 2005.godine i redovno drži predavanja u NATO školi u Oberаmergаu, u Njemаčkoj. U razgovoru za Portal Analitika ona ističe da je percepcija građana u Crnoj Gori o članstvu u NATO pogrešna, te da ih i političari i civilni sektor moraju upoznati sa benefitima pristupanja ovoj organizaciji. Takođe, nadalje insistira da je i sam NATO doživio svoju tranformaciju, te da se njegova uloga danas umnogome razlikuje.- Jedan od glavnih problema u procesu pridruživanja NATO alijansi jeste to što neki ljudi pričaju nekadašnjoj ulozi NATO-a u Hladnom ratu, a koja se sa onom koju ima danas, moram da nalasim, veoma razlikuje. To je organizacija koja je multietnička, predstavlja sve zemlje i njeguje različitosti. U političkom smislu jasno vam je da morate sarađivati, jer je to jedini način da se suočite sa izazovima današnjice, kazala je u razgovoru za Portal Analitika profesorica Šeril Kors.
ANALITIKA: Imajući u vidu i političke i ekonomske karakteristike Crne Gore, koja je po Vama ključna prednost za pridruživanje u NATO alijansu?
KROS: Jedan od važnih koncepata u procesu pridruživanja jeste izgrađivanje partnerstva; to još više dobija na važnosti ako uzmete u obzir ekonomski aspekat priče. Osim toga, ono što svi građani u Crnoj Gori treba da znaju jeste da članstvo u NATO podrazumijeva - dijeljenje odgovornosti. Na primjer, u slučaju velikih vremenskih nepogoda i katastrofe, zemlja članica može računati na pomoć ne samo iz regiona, već iz cijele Evrope, kako bi sanirala posljedice. Naglasiću i da je u ovom procesu bitno „brisati“ granice između zemalja, u smislu da je neophodno na globalnom nivou izgraditi most povjerenja. To znači daje svaka država dužna i da dijeli svoje resurse.
ANALITIKA: U pojedinim crnogorskim političkim krugovima vlada mišljenje da Crna Gora treba da zauzme neutralnu poziciju u odnosu na NATO; da li je to po Vašem mišljenju moguće?
KROS: Za zemlje poput Crne Gore ili, recimo, Ukrajine, najveća je greška stavljati ih u poziciju da biraju između NATO i Rusije; takvo postavljanje stvari je – suštinski pogrešno. Za Crnu Goru ima mnogo više smisla da gradi dobar odnos i sa regionom i sa NATO-om. Ključna stvar u posmatranju Alijanse jeste da promijenite način gledanja na to partnerstvo. Evo, i Rusija sarađuje sa NATO-om, i ta saradnja se odvija na različitim poljima bezbjednosti. Ako mislite na budućnost, jasno vam je da je neophodno da Jugoistočna Evropa mora biti region koji odlikuje stabilnost i sigurnost. Jedan od glavnih problema u tom procesu za ili protiv NATO-a jeste to što neki ljudi pričaju nekadašnjoj ulozi NATO-a u Hladnom ratu, a koja se sa onom koju ima danas, moram da nalasim, veoma razlikuje. To je organizacija koja je multietnička, predstavlja sve zemlje i njeguje različitosti. U političkom smislu jasno vam je da morate sarađivati sa Alijansom, jer je to jedini način da se suočite sa izazovima današnjice.
ANALITIKA: Prema posljednjim informacija, Crna Gora neće dobiti poziv za članstvo na sljedećem samitu NATO-a u Čikagu. Kada bi po Vama poziv mogao da uslijedi i koje napore Crna Gora mora dodatno uložiti?
KROS: Mislim da ta odluka zavisi od nekoliko faktora: jedan od njih da tu odluku mora da donese - Crna Gora, što nadalje znači da odluku jedino mogu donijeti građani. Dakle, ne čeka se odgovor sa druge strane, već građani moraju da odluče da li žele da se pridruže ili ne. Ono što mogu da vam tvrdim jeste da su vrata Alijanse za Crnu Goru otvorena, a tačan datum svakako ne mogu. Ono na čemu Crna Gora treba da radi u budućnosti jeste da granima otvoreno priča o ovoj organizaciji i benefitima članstva. I političari i civilni sektor treba da upoznaju građane sa svim prednostima i manama koje članstvo u jednoj takvoj organizaciji pruža. Ali, naglašavam, sve je na građanima.
ANALITIKA: Posljednja istraživanja govore da mnogo više ljudi podržava ulazak u Evropsku uniju, nego u NATO. Da li to u najvećoj mjeri usporava proces pridruživanja?
KROS: Naravno da tu ima svoju težinu, zato mislim da je važno da građani imaju prave i tačne informacije. Morate građanima približiti šta ih očekuje u članstvu. Takođe, bilo bi dobro da na tom polju razmijenite informacije sa zemljama koje su nedavno postale članice NATO-a, kako bi vam prenijeli iskustva i iskreno razgovarali sa vama. Neka vam druge zemlje budu primjer; prije svega u smislu da vam objasne sa kojim izazovima su se oni suočavali u procesu pridruživanja. Ali, ključno je i naglasiti da sve ove aktivnosti koje sam navela podrazumijevaju vrijeme, dijalog i strpljenje.
ANALITIKA: A koje benefite imaju ostale zemlje od pridruživanja zemalja Jugoistočne Evrope NATO alijansi?
KROS: Pristupanje zemalja iz Jugostočne Evrope je važno za NATO, naročito ako uzmete u obzir prekookeansku saradnju, kao i misije u Avganistanu. Doprinose onima koji već uveliko imaju iskustva u tome, naravno. Mislim da je radeći na ovom projektu održavanja stabilnosti i partnerstva na ovom prostoru, svima jasno da se radi isključivo sve o dijalogu i očuvanju bezbjednosti. I druge zemlje mogu da nauče lekcije sa ovih prostora. Ovo je prostor koji odlukuje velika različitost u kulturnom, entničkom i vjerskom kontekstu. S tim u vezim, ima mnogo što mi možemo iz vaših iskustava da naučimo. Mišljenja sam da su benefiti i sa jedne i sa druge strane.
ANALITIKA: Na kraju, koji su glavni izazovi na polju bezbjednosti u Jugoistočnoj Evropi?
KROS: Kao što smo i naglasili na promociji ove knjige, izazova zaista ima mnogo, a mi smo se najviše fokusirali na pitanja bezbjednosti mora i obale, ekstremizam, nasilje i pitanje energije. Takođe i - sajber kriminal, koji je postao jako važan i sa kojima se svaka zemlja se hvata u koštac, jer poprima velike razmjere. S tim u vezi, od izuzetne je važnosti da zemlje sarađuju, izgrade povjerenje kako bi se na pravilan način borile sa navedenim izazovima.
Aleksandra STANKOVIĆ
