Žugić je na poslovnom ručku koji je Američka privredna komora (AmCham) organizovala za svoje članove, saopštio da je Vlada pažljivo analizirala efekte mjera fiskalnog prilagođavanja, među kojima i najnoviju o povećanju poreza na dodatu vijednost (PDV) sa 17 na 19 odsto, kao i krizni porez na zarade.
“Nadamo se da je najveći dio ovih mjera fiskalnog prilagođavanja kratkoročnog karaktera i da ćemo ostvariti osnovni cilj, a to je da generišemo snažnije stope ekonomskog rasta i da tako eliminišemo deficit budžeta”, kazao je Žugić.
Vlada će, kako je dodao, u posljednjem kvartalu ove godine izmjeriti efekte svih mjera fiskalnog prilagođavanja i nakon toga donijeti odluku o daljoj fiskalnoj politici.
“Nadam se da će mjere prilagođavanja, mjerene i kroz aktivnosti na suzbijanju sive ekonomije dati efekte i da ćemo već u narednoj godini imati u dijelu tekuće potrošnje primarni saldo budžeta koji neće iskazivati negativan saldo”, poručio je Žugić.
Prema njegovim riječima, aktivnosti u procesu fiskalnog prilagođavanja su dale efekta tako da je u periodu od 1. januara do 24. maja ostvareno nešto više izvornih prihoda u odnosu na uporedni period prošle godine, u nivou od 31,3 miliona EUR.
“Najizdašniji rast u tom dijelu je naplata PDV-a koja je 17,4 odsto veća u odnosu na uporedni period, ili u apsolutnom izrazu 20,6 miliona EUR”, precizirao je Žugić.
Žugić je objasnio da je kriza uticala na usporavanje rasta crnogorske ekonomije i pogoršanje fiskalnih, finansijskih i makroekonomskih indikatora, kao i da je nametnula obavezu prilagođavanja politike Vlade ekstremnijim ekonomskim prilikama.
“Vlada je u prethodnom periodu sprovela teške i nepopularne mjere koje se između ostalog odnose i na povećanje stope PDV-a. To je nešto što je najmanje bolno u dijelu oporavka javnih finansija”, rekao je Žugić.
On očekuje da će te mjere, iako nepopularne i teške, dati efekte usporavanja dinamike javnog duga i dovesti do preokreta njegove tendencije u pravcu smanjivanja u nekom srednjem roku.
Žugić je rekao i da su snažne aktivnosti Vlade usmjerene na sužavanje zone neformalne ekonomije koja je trenutno ključna biznis barijera.
On je saopštio da je u narednom periodu potrebno mijenjati model razvoja, koji bi trebalo da se zasniva dominantno na produktivnosti, domaćoj štednji i snaženju konkurencije.
“Model razvoja je u prethodne dvije decenije karakterisao visok nivo zaduživanja, prekomjerna potrošnju, nedovoljno racionalan uvoz kao i pregrijavanje tražnje”, tvrdi Žugić.
Predsjednik AmCham, Svetlana Vuksanović, saopštila je da su ključni poreski zakoni u Crnoj Gori doneseni 2001. odnosno 2003. godine i da su u protekloj deceniji pretrpjeli brojne izmjene uglavnom vođene kratkoročnim fiskalnim ili populističlkim razlozima.
“Smatramo da je krajnje vrijeme da se svi oni detaljno pretresu i pouke iz protekle decenije iskoriste za novu poresku reformu”, rekla je Vuksanović.
Predstavnik preduzeća Montenomaks kontrol end lodžistiks /Control and logistics/, Radovan Radulović, koje se bavi skladištenjem i organizacijom međunarodnog transporta, iznio je problem sa kojim se trenutno suočavaju špediteri, zbog dopisa Uprave carina o solidarnoj odgovornosti prilikom plaćanja carinskog duga.
On je objasnio da se u dopisu, Uprava carina poziva na mišljenje Ministarstva finansija da ukoliko carinski dug ne plati uvoznik, odnosno onaj ko raspoaže robom, da će Uprava biti prinuđena da naplati to od zastupnika odnosno špeditera.
Radulović je rekao i da im je na uvid stavljen spisak dužnika za koje moraju da donesu dokaz, jer će se u suprotnom postupiti po dopisu.
“Na spisku je oko 300 preduzeća sa dugom od 37,5 miliona EUR, što je zabrinjavajući jer sve špediterske kuće u Crnoj Gori, njih oko 150, da skupe kompletan kapital ne vjerujem da mogu da isfinansiraju taj dug”, rekao je Radulović.
On je podsjetio da je po carinskom zakonu i uredbi o plaćanju carinskog duga, Vlada uvoznicima omogućila da mogu na odloženo da plaćaju carinski dug do 30 dana uz obavezno obezbijeđenje bankarske garancije.
“Taj carinski zakon donesen je 2008. godine, a akt na koji se pozivamo je donesen prije par dana. Što se čekalo šest godina? Taj akt u velikoj mjeri narušava privredni ambijent za špeditere”, tvrdi Radulović.
Njega je zanimalo i ko je, s obzirom da je kompletan carinski dug pokriven bankarskim garancijama uvoznika ili zastupnika, omogućio da uopšte dođe do otvorenih potraživanja u iznosu od 37,5 miliona EUR.
“Špediteri sigurno nijesu. Kako je 37,5 miliona EUR ostalo nepokriveno bankarskom garancijom i ko je to omogućio?", pitao je Radulović.
Žugić je saopštio da će sjutra zasijedati međuresorna Komisija za suzbijanje sive ekonomije i da će na njoj biti otvoreno to pitanje, s obzirom da će joj prisustvovati predstavnici Uprave carina.
Predrag Lešić iz kompanije Domen pitao je da li je uvođenje kriznog poreza na nivo bruto zarada preko 720 EUR proizveo kontramjeru u smislu seljenja dijela zarada u sivu zonu.
Žugić je odgovorio da ne vjeruje da se u većoj mjeri generiše viši nivo sive ekonomije.
Sava Đurovića iz Porto Montenegro zanimalo je da li Vlada razmišlja o izdavanju pasoša sa poslovne kredibilne investitore, za šta pokazuju interesovanje, na šta je Žugić odgovorio da je Vlada formirala Radnu grupu koja se bavi upravo elementima analize koji se tiču izdavanja pasoša, posebno kroz formu prethodnog ekonomskog državljanstva.
(MINA-BUSINESS)
