dr Vesna Mačić iz Instituta za biologiju mora kaže za Portal Analitika da je istraživanje zooplanktona veoma važno iz nekoliko razloga, a posebno zato što kod velikog broja riba i drugih ekonomski važnih grupa organizama, jedan dio životnog ciklusa čini larvalni, planktonski stadijum.
“Poznavajući bolje kvalitativni i kvantitativni sastav zooplanktona, kao i morske struje, možemo sa boljom sigurnošću predvidjeti dinamiku populacija ekonomski važnih vrsta riba i ujedno utvrditi negativne efekte, te predložiti mjere zaštite. Osim toga zooplankton predstavlja veoma važan segment u lancu ishrane gotovo svih riba, a naposlijetku, posebno interesantne su dinamike populacija meduza od kojih neke izazivaju jake opekotine na koži čovjeka, te je od posebne važnosti bolje poznavanje njihove biologije, objašnjava Mačić.
Nesumnjivo da je u pitanju istraživanje koje će doprinijeti važnim saznanjima o ribljem resursu Jadrana, a kakvim alatima su se naučnici koristili i da je u pitanju svojevrsna laboratorija na moru potvrđuju i fotografije sa ekspedicije.
“Za uzorkovanje zooplanktona na brodu Urania se koriste planktonske mreže sa različitim promjerima kao i Niskin boce za mikrozooplankton. Osim vertikalnih sakupljanja planktona klasičnim planktonskim mrežama, koristi se i "bioness" planktonska mreža koja omogućava da se uzorak sakupi sa tačno određene dubine, kako bi se kasnija analiza organizama mogla prikazati i dalje obrađivati i po dubinama. Takođe se, posebnim planktonskim mrežama sakupljaju organizmi neustona i pleustona, tj. oni koji žive na samoj površini ili neposredno ispod površine mora, kaže sagovornica Portala Analitika i objašnjava da se makrozooplankton (npr. meduze) posebno odvaja i konzervira u formalinu, dok su svi ostali uzorci konzervirani u etanolu i dalja analiza se sprovoditi u laboratorijama.
Mačić ističe da je pažnja posvećena i istraživanju morskih struja tzv. "drifterima". To su plutače u obliku krsta, koje na vrhu imaju senzore za odašiljanje signala i njihovo kretanje se prati satelitski. Plutače za praćenje morskih struja se stavljaju u more na određenim lokacijama u Crnoj Gori, Albaniji, Grčkoj i Italiji, tako da je važno napomenuti našim pomorcima i ribarima da je u narednim danima moguće da primijete ove plutače, a molimo ih da ne remete njihovo kretanje i da ih ne uništavaju, kaže naučnica Instituta za biologiju mora.
Na brodu Uranija predstvanik Crne Gore i Instituta za biologiju mora je Branka Pestorić, koja će u junu braniti doktorsku disertaciju upravo iz oblasti zooplanktona.
Mačić naglašava da s obzirom da u Crnoj Gori ne raspolažemo istraživačkim brodom kakav je Urania, učešće u ovom međunarodnom projektu, koji se odnosi na područje Sredozemnog i Crnog mora, je značajan doprinos u razvoja nauke i izučavanja Jadranskog mora.
